Broj zahtjeva za azil u Njemačkoj u prvom tromjesečju ove godine pao je za 23 posto, zbog čega ta država više nije prva u Europskoj uniji po broju tražitelja azila. Prema podacima Agencije za azil EU-a (EUAA), zabilježeno je 28.922 zahtjeva, što je osjetan pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Francuska, Italija i Španjolska na vrhu
Ispred Njemačke sada su Francuska, Italija i Španjolska, svaka s više od 30.000 zahtjeva za azil u prva tri mjeseca godine. Na samom dnu ljestvice nalaze se Mađarska i Slovačka s tek tridesetak zahtjeva, što jasno pokazuje koliko stroga migracijska politika i zaštita granica utječu na broj podnesenih zahtjeva.
Na razini cijele Europske unije broj zahtjeva za azil pao je za 18 posto. Unatoč tome, EU i dalje nema jedinstven i učinkovit odgovor na problem nereguliranih migracija, a razlike među državama članicama sve su izraženije.
Tko najviše traži azil u Europskoj uniji
Najveći broj podnositelja zahtjeva dolazi iz Venezuele (21.542), Afganistana (21.402) i Bangladeša (9.738). Istodobno je znatno pao broj zahtjeva državljana Sirije. Od 2015. godine više od 900.000 Sirijaca podnijelo je zahtjev za azil u Njemačkoj, što je snažno promijenilo demografsku i socijalnu sliku te zemlje.
Vlada Friedricha Merza, koja je na vlasti nešto manje od godinu dana, kao jedan od glavnih ciljeva istaknula je smanjenje neregulirane migracije. Pad broja zahtjeva za azil u Njemačkoj može se promatrati i u tom kontekstu, ali ostaje pitanje koliko će se dugo europske države moći nositi s pritiskom migracija, koje su već sada jedan od uzroka gospodarskih i socijalnih napetosti u Europi.
