Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijelo je odluku da se od 1. siječnja 2026. povećava aktualna vrijednost mirovine (AVM) na 14,84 eura, što predstavlja rast od 2,68 posto u odnosu na prethodnu polugodišnju vrijednost.
Povećanje AVM-a znači da umirovljenici koji su radili i uplaćivali doprinose kroz cijeli radni vijek mogu očekivati jednako uvećanje svojih mirovina, ali prema procjenama riječ je o skromnom povećanju za svega 0,39 centi po godini staža, što zapravo ne može bitno poboljšati životni standard.
Metodologija izračuna usklađivanja
Usklađivanje mirovina temelji se na formuli koja kombinira promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena te prosječne bruto plaće, pa tako kod slabijeg rasta cijena veću ulogu za formiranje postotka ima rast plaća, što može biti pravedan način za održavanje vrijednosti mirovina, ali često rezultira minimalnim povećanjima u uvjetima visoke inflacije.
Redovito usklađivanje mirovina provodi se dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja, osiguravajući barem osnovnu prilagodbu na promjene u gospodarstvu i realnim životnim troškovima, no česti prigovori idu na transparentnost izračuna i vremenski odmak između donošenja odluka i stvarne isplate uvećanja.
Naravno, postoji mogućnost da stopa promjene cijena preuzme primat nad rastom plaća u formuli, no u ovom slučaju rast plaća je bio dominantan faktor zbog čega je došlo do spomenutog postotka povećanja, a istaknuto je da se APV može dodatno razlikovati kroz povijest, ovisno o ekonomskoj slici i inflaciji.
Isplata povećanih mirovina po novoj vrijednosti predviđena je u travnju 2026., s obzirom da se u praksi često događa kašnjenje transfera, zbog čega je stranka Hoćemo pravedno podnijela zahtjev Ustavnom sudu radi provjere ustavnosti odgođene isplate, što dodatno komplicira svakodnevicu starijih građana.
Posebne odluke za najniže i braniteljske mirovine
Uz glavno usklađivanje, donesene su i posebne odluke o povećanju najniže mirovine po godini staža, koja će od 1. siječnja 2026. iznositi 15,73 eura, a izdvojena je i nova osnovica za naknadu zbog tjelesnog oštećenja, povezanu s ozljedom na radu ili profesionalnim bolestima, i ona će rasti na 340,11 eura.
Pored toga, posebnu pozornost zaslužuje braniteljska populacija, budući da će najniža mirovina za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata biti određena na 339,54 eura mjesečno, dok se dodatno određuju vrijednosni bodovi prema činu i funkciji za sva mirovinska prava stvorena u razdoblju nakon 1. siječnja 2025.
U ovakvim situacijama često se problematizira pravovremenost i izdašnost isplata, a to može postati i šire društveno pitanje, jer mirovinski sustav, uz izazov niskih uplata zbog demografskih trendova, mora ostati održiv i pravedan za sve generacije, osobito za one koji su najugroženiji poput osoba s invaliditetom i braniteljskih skupina.
Unatoč formalnim zakonskim prilagodbama, mnogi građani starije životne dobi i dalje žive na rubu siromaštva i zahtijevaju snažnije ekonomske politike i veçu osjetljivost na socijalne potrebe, dok će budućnost održivosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj ovisiti o jačanju gospodarstva, zapošljavanju mladih i tržišnoj konkurentnosti.
Ponekad čovjek stvarno ne zna bi li se smijao ili plakao na ovakve “povišice”, kad znaš da ni s dosadom, ni s novom kunom više, umirovljenicima nije lakše platiti ni kruh ni režije.
