Europska unija priznala je da nema pouzdane podatke o tome koliko goriva stvarno drži u zalihama, i to u trenutku kada rat u Iranu i prijetnje u tjesnacu Hormuz podižu cijene energije i kompliciraju opskrbu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da sukob Uniju stoji gotovo 500 milijuna eura dnevno kroz više cijene energije, dok je američki predsjednik Donald Trump navodno naložio pripreme za dugotrajnu blokadu Irana.
Prema navodima iz Bruxellesa, nitko sa sigurnošću ne zna koliko goriva Europa ima na zalihama, osobito kada je riječ o komercijalnim skladištima, tankerima te skladištima uz cjevovode i zračne luke.
Ministri traže bolji uvid u zalihe
Više europskih ministara energetike zatražilo je od Europske komisije jačanje sposobnosti Unije da prati zalihe u podzemnim skladištima, lučkim terminalima, tankerima uz europske obale i u skladištima uz ključne cjevovode. Posebno je nejasna slika kod rafiniranih goriva poput dizela i kerozina za zrakoplove.
EU se dosad oslanjala na podatke Eurostata i koordinacijske sastanke s državama članicama, no većina zaliha nalazi se u raspršenim komercijalnim skladištima. Tvrtke nerado otkrivaju poslovno osjetljive podatke koje nisu dužne prijavljivati, a pravila tržišnog natjecanja ograničavaju razmjenu takvih informacija među članicama industrijskih udruga.
Plin je, zahvaljujući pravilima uvedenima nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., lakše pratiti: države moraju do zime napuniti skladišta do 90 posto kapaciteta. Ipak, uvid u tokove plina preko granica i dalje je slab.
Plan za „Fuel Observatory“ i neizvjesna budućnost
Europska komisija najavila je osnivanje „Fuel Observatoryja“ koji bi pratio proizvodnju, uvoz, izvoz i zalihe transportnih goriva, po uzoru na američku Energy Information Administration. Cilj je smanjiti rizik donošenja hitnih odluka na temelju nepotpunih podataka.
Prema podacima Instituta za energetsku ekonomiju i financijsku analizu, većina država članica početkom godine ispunjavala je obvezu držanja 90-dnevnih zaliha nafte i derivata, uglavnom sirove nafte, dizela i sirovina za rafinerije, uz ograničene količine benzina i kerozina. Međutim, zalihe plina i kerozina već su bile niske, a dio država počeo je puštati naftne rezerve u sklopu međunarodno koordiniranog oslobađanja 400 milijuna barela.
Bez obveznog izvještavanja na razini EU, Bruxelles i dalje djeluje u svojevrsnoj „magli“ pri procjeni koliko dugo Unija može izdržati ozbiljan energetski šok. Hoće li planirani Fuel Observatory zatvoriti taj jaz i hoće li države članice prihvatiti nove obveze izvještavanja, ostaje otvoreno pitanje u trenutku kada se Europa još oporavlja od ovisnosti o ruskoj energiji, a sada je suočena s novim sukobom na Bliskom istoku.
