Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić poručio je u ovotjednom HUP-ovu Fokusu tjedna da slabi rezultati testova više nisu samo problem obrazovnog sustava, nego i pitanje buduće produktivnosti, plaća i ekonomskog razvoja Hrvatske. HUP zato predlaže produljenje osnovnoškolskog obrazovanja, uz jači fokus na matematičku i druge temeljne pismenosti.
Novi PISA rezultati pokazali su pogoršanje ishoda u sva tri područja testiranja, pri čemu je najveći pad zabilježen u čitalačkoj pismenosti. Stojić upozorava da zemlja više nema luksuz slabih obrazovnih ishoda jer će sve manji broj radnika morati stvarati sve veću dodanu vrijednost kako bi se zadržao dosegnuti životni standard i nastavila konvergencija prema razvijenijim članicama EU-a.
U HUP-u naglašavaju da Hrvatska za obrazovanje izdvaja više od prosjeka EU, 5,1 posto prema 4,7 posto BDP-a, uz značajan rast bruto plaća nastavnika, ali da su obrazovni rezultati i dalje ispodprosječni. Pozivaju se na PISA analize prema kojima nakon određenog praga više novca ne donosi razmjerno bolje rezultate, pa ključnim problemom smatraju strukturu ulaganja, kvalitetu nastave i učinkovitost sustava.
Veza obrazovanja i konkurentnosti
Poslodavci ističu da osnovnoškolsko obrazovanje mora postati prioritet reformi te da se ne radi prvenstveno o većem ulaganju novca, nego o mjerama koje će sustav učiniti učinkovitijim i poboljšati obrazovne ishode. Kao jednu od neizravnih posljedica slabije kvalitete nižih razina obrazovanja navode niži udio populacije od 25 do 34 godine s tercijarnim obrazovanjem, 45,6 posto, u odnosu na prosjek EU od 49 posto, kao i još veći zaostatak za pet vodećih članica EU, gdje taj udio iznosi 65,4 posto.
U HUP-u dodaju da je to uteg potencijalnom rastu produktivnosti. Spominju i visoki porezni ugriz državnog proračuna, treću najveću masu plaća u javnom sektoru u EU, koja iznosi 13,5 posto BDP-a, te smanjenje dobiti poduzeća. Stojić upozorava da će bez poboljšanja kvalitete obrazovnog sustava, povećanja produktivnosti sa sadašnjih 62,6 posto prosjeka EU u terminima kupovne moći i smanjenja poreznog klina prema razinama pet najkonkurentnijih članica EU, realna konvergencija Hrvatske prema strukturno sličnim gospodarstvima srednje i istočne Europe i dalje biti sporija.
HUP pritom navodi da Hrvatska ima najmanje preporučenih sati nastave u Europi, a istodobno i jedan od najnižih omjera učenika po učitelju. Poslodavci se zalažu i za nastavak modularne reforme strukovnog obrazovanja, snažnije povezivanje obrazovanja s poslodavcima te za to da ulaganja i rast plaća u obrazovanju prate bolji i mjerljivi ishodi. Uz to predlažu širenje vaučera i mikrokvalifikacija za cjeloživotno učenje, prekvalifikacije i zapošljivost, posebno za digitalnu i zelenu tranziciju te deficitarna zanimanja.
