Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je plan zaštite kritične infrastrukture te najosjetljivijih lokacija obrambene industrije i tehnološkog sektora, nakon što je rekao da je Francuska posljednjih tjedana bila meta ruskih hibridnih napada.
Nakon sastanka s čelnicima političkih stranaka u Elizejskoj palači upozorio je da se prijetnja takvih napada usmjerenih protiv Europe i Francuske pojačala. Poručio je da je cilj tih aktivnosti zastrašiti saveznike Ukrajine i natjerati ih da odustanu od potpore Kijevu, ali da se to, kako je rekao, neće dogoditi.
"Cilj je zastrašiti nas i natjerati da odustanemo od potpore Ukrajini. No dogodit će se upravo suprotno. Nećemo se dati zastrašiti jer znamo da se naša sigurnost, danas i sutra, brani u Ukrajini", rekao je Macron.
Hibridno ratovanje obuhvaća kibernetičke napade, sabotaže i širenje dezinformacija s ciljem pritiska na protivnika ili destabilizacije države. Takve se operacije često provode preko posrednika, dok Rusija redovito niječe odgovornost za napade za koje je optužuju europske države.
Macron je spomenuo i prošlomjesečni napad dronom na zračnu luku u Leipzigu u Njemačkoj, za koji je Rusija optužena, kao i upozorenja poljskog premijera Donalda Tuska. Tusk je pred poljskim zastupnicima rekao da postoje ruski planovi za napade dronovima i projektilima na zemlje koje podupiru Ukrajinu te upozorio na stvarni rizik od takvih udara na teritorij država članica NATO-a.
Energetska sigurnost i poruke Moskvi
Prošle nedjelje ruski dron pogodio je putnički vlak u blizini ukrajinsko-poljske granice, nedugo nakon što su istom prugom prošli bivši britanski premijer Boris Johnson i visoki europski sigurnosni dužnosnici. Ukrajinske vlasti objavile su da su svi putnici evakuirani nekoliko minuta prije udara kod Yahodyna, koji je pogodio lokomotivu. Istodobno je zabilježen i niz sumnjivih požara u objektima povezanim s obrambenom industrijom, od Italije do Estonije, a neke od pogođenih država za njih su optužile Rusiju.
Macron je rekao i da je francuska vlada zadužena za zaštitu kritične infrastrukture te "najosjetljivijih" objekata obrambene industrije i tehnološkog sektora od mogućih napada dronovima i kibernetičkih napada. Najavio je i sastanak skupine G7 posvećen energetskim pitanjima, na kojem bi se, među ostalim, razgovaralo o zalihama plina i mogućnostima dodatne suradnje među članicama te o eventualnom oslobađanju ili aktiviranju strateških rezervi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta izjavio da Rusija ne planira napasti Europu. Istodobno je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio europske zemlje da bi se slanje vojnika u Ukrajinu iz ruske perspektive smatralo objavom rata. Moskva je u petak ponovno upozorila i Veliku Britaniju da bi britanski vojni objekti u Ukrajini, ako bi se koristili za napade na ruski teritorij, predstavljali "legitimne mete" te zadržala pravo na, kako je navela, nužne protumjere.
