Usporedba cijena prehrambenih i kućanskih proizvoda između Hrvatske i Švedske, konkretno u trgovinama Konzum i ICA Maxi, pokazuje da su hrvatski potrošači i dalje suočeni s višim cijenama, sa značajnom razikom od 35,80 posto na 30 istih proizvoda.
Dodatak još deset uobičajenih proizvoda u košaricu ukazuje da je Konzum u prosjeku za 27,46 posto skuplji od švedskog lancu, uzimajući u obzir proizvode koji se razlikuju po dobavljačima, sastavu i kvaliteti.
Porezne stope i tržišne razlike
Hrvatska i Švedska dijele istu osnovnu stopu PDV-a od 25 posto, ali Švedska primjenjuje nižu stopu od 12 posto na prehrambene proizvode, dok Hrvatska ima različite stope od 5, 13 i 25 posto ovisno o proizvodu.
Razlika u PDV-u ne objašnjava u potpunosti razliku u cijenama, što znači da su nabavne cijene, trgovačke marže i struktura tržišta važni faktori u oblikovanju krajnjih cijena.
Hrvatski kupci plaćaju gotovo dvostruko veći PDV na košaricu od 40 proizvoda u usporedbi sa švedskim, a Švedska planira dodatno sniziti PDV na hranu s 12 na 6 posto u razdoblju od 2026. do 2027. godine.
Manji maloprodajni volumen i slabija pregovaračka moć hrvatskog tržišta otežavaju dobivanje povoljnih uvjeta od proizvođača, što utječe na višu cijenu proizvoda u Hrvatskoj.
Razlike u cijenama brendiranih proizvoda
Različite nabavne cijene i slabije promocije u Hrvatskoj doprinose većim cijenama brendiranih proizvoda kao što su Niveina krema ili Heinzov kečap, koji u Hrvatskoj može biti i dvostruko skuplji nego u Švedskoj.
Iako su porezi i trgovačke marže važni faktor, velika razlika u cijenama poznatih hrvatskih proizvoda poput Podravkine juhe i Krašovih napolitanki sugerira dodatne tržišne i logističke izazove.
Utjecaj plaća i inflacije na kupovnu moć
Inflacija u Hrvatskoj je znatno viša nego u Švedskoj, što dodatno opterećuje troškove života hrvatskih potrošača u usporedbi sa švedskim.
Prosječne i medijalne plaće u Švedskoj su više otprilike za dvostruki iznos u odnosu na Hrvatsku, što ističe razliku u realnoj kupovnoj moći koju sam iznos cijena ne pokazuje u potpunosti.
Medijalna plaća, koja bolje opisuje tipični dohodak, u Švedskoj je gotovo dvostruko veća nego u Hrvatskoj, što dodatno pojačava izazove s kojima se hrvatski potrošači suočavaju na tržištu.
