Hrvatska će u programskom razdoblju 2021.-2027. preusmjeriti 10 posto kohezijskih sredstava na ključne sektore poput priuštivog stanovanja, prometne infrastrukture prilagođene i vojnim potrebama, zaštite vodnih resursa, kibernetičke sigurnosti i razvoja novih tehnologija, izjavio je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman.
Ova odluka proizlazi iz revizije kohezijske politike na sredini programskog razdoblja, što omogućava prilagodbu sredstava novim prioritetima Europske unije, koji su istovremeno i od strateške važnosti za Hrvatsku.
Investicije u prometnu infrastrukturu
Ministrica je kao primjere prometnih projekata istaknula ulaganja u luku Ploče, druge luke koje se nalaze na paneuropskim koridorima te cestovnu infrastrukturu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, naglašavajući važnost njihove multifunkcionalnosti, ne samo za civilne nego i za obrambene svrhe.
Hrvatska već koristi program integriranih urbanih ulaganja s budžetom od 680 milijuna eura za razvoj gradova, što je u skladu s EU-ovom agendom za urbani razvoj i poticanje održivog rasta u urbanim sredinama.
Izazovi budućeg financijskog okvira
U kontekstu prijedloga Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028.-2034., Europska komisija predlaže objedinjavanje fondova za poljoprivredu i kohezijsku politiku u jedan tzv. “megafond” čija bi veličina činila gotovo polovicu ukupnog VFO-a, što implicira značajne promjene u strukturi financiranja razvoja regija.
Nataša Mikuš Žigman ističe važnost objektivnog pristupa u sagledavanju potreba Hrvatske te upozorava da se u novom financijskom okruženju ne smije zanemariti važnost smanjivanja regionalnih razlika radi jačanja gospodarske kohezije i konkurentnosti unutar Europske unije.
Ulaganja koja potiču konvergenciju hrvatskih regija prema nacionalnim i europskim razvojnim standardima smatraju se ključnim za učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a i dugoročnu gospodarsku stabilnost.
