Donald Trump najavio je povlačenje 5.000 američkih vojnika iz Njemačke, uz upozorenje da bi ih moglo otići i više. Odluka dolazi nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz kritizirao američko postupanje u sukobu s Iranom, tvrdeći da je Teheran ponizio Washington. Istodobno, Europa se suočava s rastućom prijetnjom iz Rusije i pitanjem tko će ubuduće nositi teret obrane kontinenta.
Napetosti oko NATO-a i europske sigurnosti
Trump je prozvao i Španjolsku i Italiju zbog, kako tvrdi, izostanka pomoći u američkoj kampanji protiv Irana. Na pitanje hoće li povući vojnike i iz tih zemalja, odgovorio je: „Vjerojatno… zašto ne bih?” Španjolska je odbila dopustiti korištenje svojih baza i zračnog prostora za operacije povezane s tim sukobom, dok je kritika Italije izrečena unatoč tome što je premijerka Giorgia Meloni blizak saveznik Washingtona.
U Njemačkoj je, prema podacima američkog Ministarstva obrane, u prosincu 2025. bilo raspoređeno 36.436 američkih vojnika, daleko manje nego tijekom Hladnog rata, kada ih je bilo oko 250.000. Njemački ministar obrane Boris Pistorius poručio je da je povlačenje bilo „predvidljivo” i naglasio da se mora ojačati „europski stup unutar NATO-a”.
Glasnogovornica NATO-a Allison Hart upozorila je da ovaj potez „naglašava potrebu da Europa više ulaže u obranu”. Prema riječima visokog dužnosnika Pentagona Elbridgea Colbyja, SAD želi usmjeriti snage na izazove u Aziji i vlastitoj hemisferi te traži da europski saveznici preuzmu „primarnu odgovornost” za konvencionalnu obranu Europe.
Europa povećava izdvajanja, ali kasni u suradnji
Na sadašnjim planovima, godišnja obrambena potrošnja Europe trebala bi se gotovo udvostručiti do 2030. na oko 750 milijardi dolara. No, stručnjaci upozoravaju da novac mora biti pametno uložen. Države i dalje štite vlastite industrijske interese, pa je suradnja u proizvodnji i nabavi naoružanja slaba. Primjer je propast francusko-njemačkog projekta novog borbenog zrakoplova, gdje su nesuglasice oko vodstva dovele do zastoja.
Razjedinjenost poskupljuje opremu: SAD proizvodi jedan glavni borbeni tenk, dok Europa razvija više različitih modela, što povećava troškove, poput njemačkog tenka Leopard. Istodobno, Europska unija želi da do 2030. barem polovica obrambene potrošnje ostane unutar Unije, kako bi se izgradile vlastite sposobnosti, a ne kupovala oprema uglavnom iz SAD-a.
Neki europski čelnici poteze Washingtona vide kao slabljenje solidarnosti. Premijer Poljske Donald Tusk upozorio je da je „najveća prijetnja transatlantskoj zajednici” raspad savezništva iznutra te pozvao sve da učine što je potrebno kako bi se taj trend preokrenuo.
