Tjedan na svjetskoj sceni obilježilo je napeto nadmudrivanje između Sjedinjenih Država i Irana, koje je završilo najavom dvotjednog primirja, dok je istodobno izraelski napad na Libanon zaprijetio novim širenjem sukoba. U Mađarskoj se vodi najneizvjesnija izborna utrka u šesnaest godina, uz optužbe za miješanje stranih sila, a u svemiru je misija Artemis 2 ispisala novu stranicu povijesti.
Prijelom u odnosima SAD–Iran i opasnost od širenja rata na Libanon
Tjedan je započeo oštrim prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa upućenima Iranu, uključujući i prijetnju uništenjem „cijele civilizacije” ako Teheran ne odgovori na ultimatum. Retorika je kulminirala na Uskrs, kada je s travnjaka Bijele kuće, između prve dame i uskrsnog zeca, ponavljao zahtjev da se otvori Tjesnac Hormuz, ključna pomorska ruta kroz koju prolazi petina svjetske nafte.
Tjedan je ipak završio objavom dvotjednog primirja, uz posredovanje vlade Pakistana. Glavni grad Islamabad bio je pod strogim mjerama sigurnosti dok su ondje boravili visoki američki i iranski dužnosnici. Unatoč američkim zahtjevima, tjesnac se, prema energetskim analitičarima, nije odmah u potpunosti otvorio, a Teheran razmatra naplatu visokih pristojbi po brodu. Američki ministar obrane Peter Hegseth javno je isticao da je Washington u povoljnijem položaju.
Pažnja se potom preusmjerila na Libanon, gdje su izraelske snage provele dosad najsmrtonosniji napad u obnovljenom ratu protiv Hezbollaha, tvrdeći da su izuzete iz primirja. Operacija nazvana „Eternal Darkness” uključila je pedeset borbenih zrakoplova koji su u deset minuta bacili 160 bombi na stotinu ciljeva. Izraelski dužnosnici to opisuju kao najteži udar na Hezbollah od ranijih napada na elektroničke uređaje, dok libanonske zdravstvene vlasti govore o neselektivnom masakru s najmanje 250 poginulih civila. Kako je raslo strahovanje da bi to moglo srušiti mirovne napore između SAD-a i Irana, izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je zasebne pregovore o primirju s libanonskom vladom, usmjerene na moguće razoružanje Hezbollaha.
Napeta kampanja u Mađarskoj i povijesni let misije Artemis 2
U Mađarskoj je završni tjedan izborne kampanje najneizvjesniji u posljednjih šesnaest godina, a ankete sugeriraju da bi to mogao biti kraj ere premijera Viktora Orbána – osim ako mu ne pomogne potpora iz inozemstva. Američki potpredsjednik JD Vance doputovao je u Budimpeštu kako bi javno podupro najdugovječnijeg europskog čelnika, optužujući, bez iznesenih dokaza, bruxelleske birokrate i ukrajinsku obavještajnu službu za uplitanje u izbore.
Slične optužbe iznio je i oporbeni čelnik Péter Magyar, ali usmjerene prema SAD-u, Rusiji i susjednoj Srbiji. Iz Beograda je stigla vijest da je srpska vojska navodno spriječila bombaški napad na ruski plinovod prema Mađarskoj, a premijer Orbán je implicirao da iza toga stoji Ukrajina. Kritičari su to nazvali jeftinim kazalištem i zastrašivanjem birača, dok je Orbán odbacio tvrdnje da je riječ o „lažnoj zastavi”.
Tjedan je ušao u povijest i zbog misije Artemis 2. Posada je krenula na desetodnevno putovanje, tijekom kojeg bi trebala dosegnuti više od četvrt milijuna milja od Zemlje i vratiti se, što predstavlja najdalji let ljudi u svemir do sada. Misija se smatra ključnim korakom prema budućim ekspedicijama i mogućoj izgradnji svemirske baze u sklopu nove svemirske utrke.
