Vlada Japana odlučila je ukinuti ograničenja na prodaju oružja u inozemstvo, čime se nakon desetljeća pacifističke neutralnosti otvara put izvozu ratnih brodova, projektila i drugog teškog naoružanja. Odluka dolazi u trenutku rasta globalne potražnje za oružjem i sve složenijeg sigurnosnog okruženja u Aziji, što je izazvalo zabrinutost u Kini.
Japanska premijerka Sanae Takaichi poručila je da se zemlja, unatoč promjeni, ne odriče svoje miroljubive orijentacije: “U sve težem sigurnosnom okruženju nijedna zemlja sada ne može sama zaštititi vlastiti mir i sigurnost. Nema apsolutno nikakve promjene u našoj predanosti održavanju puta i temeljnih načela kojih smo se pridržavali kao miroljubiva nacija više od 80 godina od rata.”
Jačanje obrambene industrije i novi izvozni partneri
Cilj odluke je jačanje baze japanske obrambene industrije, ali i odgovor na slabiju gospodarsku situaciju u zemlji. Globalna potrošnja na naoružanje raste, a prošle je godine porasla za 2,9 posto, dok su europske države na obranu potrošile 14 posto više nego ranije. Istodobno, dio država nastoji diverzificirati nabavu zbog nesigurnosti u suradnji sa SAD-om nakon niza istupa Donalda Trumpa.
Premijerka Takaichi najavila je olakšavanje kriterija za izvoz oružja, uz tvrdnju da će odluke o transferu biti “još rigoroznije i opreznije”. Dosadašnja ograničenja dopuštala su izvoz samo opreme za spašavanje, transport, upozoravanje, nadzor i uklanjanje mina. Novi okvir zadržava stroge provjere, zabranu prodaje državama uključenima u sukobe i kontrole transfera trećim zemljama.
Trenutačno 17 država ima sporazume o trgovinskoj razmjeni i transferu vojnih tehnologija s Japanom, a očekuje se rast tog broja, kao i broja zemalja koje primaju japanske vojne donacije. Posebno se ističu zajednički projekti, poput borbenog zrakoplova šeste generacije u sklopu programa GCAP s Velikom Britanijom i Italijom, te potencijalna suradnja u okviru AUKUS-a sa SAD-om, Australijom i Velikom Britanijom.
Kineska zabrinutost i pitanje Tajvana
Interes za japansko naoružanje već postoji: Australija je 2024. kupila 11 fregata klase Mogami, a zanimanje su pokazali Novi Zeland i Indonezija, dok vlasti Filipina žele rabljene brodove klase Abukuma. No najveće političko pitanje jest hoće li nova doktrina otvoriti put naoružavanju Tajvana.
Premijerka Takaichi smatra da bi kineska blokada Tajvana mogla predstavljati “prijetnju opstanku” za Japan. Ipak, procjenjuje se da je slanje oružja na Tajvan zasad malo vjerojatno, ponajprije zbog straha od reakcije Kine, koja je već započela kampanju diplomatske izolacije Tokija.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun upozorio je da će “međunarodna zajednica, uključujući Kinu, ostati vrlo pažljiva i čvrsto se oduprijeti nepromišljenim potezima Japana prema novoj militarizaciji”, izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog japanskog odstupanja od “isključivo obrambeno orijentiranih načela”.
