Predsjednik Južne Koreje Lee Jae-myung sazvao je hitan sastanak vlade zbog ekonomskih posljedica sukoba s Iranom, izražavajući zabrinutost zbog dugotrajnih nestašica nafte koje bi mogle uslijediti.
Uoči sastanka, Lee Jae-myung je uputio niz zahtjeva ministarstvima vanjskih poslova, financija i gospodarstva kako bi se pripremili za moguće krizne scenarije na energentskom tržištu.
Utjecaj sukoba na financijska tržišta Južne Koreje
Sukob je već ozbiljno uzdrmao južnokorejsko tržište kapitala; burza je zabilježila pad veći nego nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., a vrijednost južnokorejskog wona pala je na najnižu razinu prema američkom dolaru otkako je trajala financijska kriza.
Reakcija i mjere za stabilizaciju gospodarstva
Lee Jae-myung, koji se tijekom eskalacije sukoba nalazio u inozemstvu, vratio se u zemlju kako bi osobno vodio koordinaciju kriznih mjera, uključujući aktiviranje hitnog stabilizacijskog fonda od gotovo 69 milijardi dolara za stabilizaciju tržišta i valutnog tečaja.
Predsjednik je također najavio ubrzanje diverzifikacije izvora uvoza nafte s ciljem smanjenja ovisnosti o nestabilnim regijama, no to je izazovno jer i druge susjedne zemlje nastoje ostvariti istu strategiju.
Zbog značajnog povećanja troškova prijevoza, Lee Jae-myung zatražio je hitnu financijsku potporu za južnokorejske brodarske kompanije koje posluju na području sukoba, kako bi se očuvala ključna logistička infrastruktura i spriječile dodatne ekonomske štete.
