Nakon političkog zaokreta u Mađarskoj postavlja se pitanje što promjena vlasti znači za mađarske Židove, za europsko židovstvo i za odnose s Izraelom. Novi centar-desni pobjednik izbora, predvođen odvjetnikom koji je prije dvije godine napustio Orbánovu stranku, osvojio je dvotrećinsku većinu i time okončao 16-godišnju vladavinu Viktora Orbána.
Novi politički poredak i mađarski Židovi
Orbánov je sustav opisan kao koruptivan i autokratski, kao „zarobljena država“ odozgo, ali je istodobno zadržao određenu razinu stabilnosti za židovsku zajednicu. Tradicionalni desni antisemitizam uglavnom je ostao suzdržan i nenasilan, a vlast je javno zagovarala „nultu toleranciju“ prema antisemitizmu te štitila židovske vjerske institucije.
Većina mađarskih Židova politički je liberalna i dosljedno je glasovala protiv Orbána, premda je dio podržavao njegove restriktivne migracijske politike, koje će nova vlada vjerojatno zadržati. Na temelju programa nove stranke procjenjuje se da je promjena vlasti za mađarske Židove pretežito pozitivna.
Mađarska, Izrael i europski kontekst
Pod Orbánom je Mađarska zauzimala posebno mjesto na vanjskopolitičkoj karti Izraela. Odnosi su bili bliski i uglavnom transakcijski, slično kao sa Srbijom i Hrvatskom, uz suradnju u više područja. Istodobno su postojale i „sjene“: navodi da su izraelske nadzorne tehnologije korištene protiv mađarske liberalne oporbe te višegodišnja kampanja protiv Georgea Sorosa s prepoznatljivim antisemitskim podtonovima.
Mađarska je u politici prema Izraelu stajala između izrazito proizraelskih država poput Češke i Rumunjske te Poljske, gdje odnose opterećuju sporovi oko sjećanja na Holokaust. U širem istočnoeuropskom kontekstu, dio država EU-a Izrael vidi kao mali, ali snažan nacionalni model otpornosti, osobito ondje gdje postoji nepovjerenje prema nadnacionalnim strukturama i strah od Rusije. Kako će nova mađarska vlada oblikovati tu ulogu tek treba vidjeti, no očekuje se kontinuitet u osnovnoj potpori Izraelu uz drukčiji unutarnjopolitički okvir.
