Rastući broj vozila i izazovi prometne infrastrukture u Zagrebu
Unatoč kontinuiranom porastu broja automobila u Gradu Zagrebu od 25 do 30 tisuća godišnje, postojeći planovi za izgradnju novih prometnica, primjerice mostova većeg kapaciteta, neće dugoročno riješiti problem zagušenosti jer bi se njihov kapacitet ispunio u svega nekoliko godina.
Prema podacima za 2024. godinu, Zagreb broji nešto manje od 800 tisuća stanovnika i registriranih 500 tisuća vozila, od čega 400 tisuća osobnih automobila, što ukazuje na visok stupanj motorizacije i potrebu za drukčijim prometnim rješenjima.
Tendencija povećanja broja vozila uz statistički podatak da svako treće dijete u Zagrebu praktički već ima automobil, upozorava na nužnost promjene prometnih politika i jačanja održivih oblika mobilnosti.
Digitalne tehnologije, poput Centra za upravljanje prometom u Branimirovoj ulici, omogućuju efektivno upravljanje prometom u stvarnom vremenu, no same po sebi ne mogu biti jedino rješenje za rasterećenje gradskih prometnica.
Cilj novih prometnih rješenja nije povećati brzinu protoka automobila, nego optimizirati kretanje ljudi, što znači da prioritet pri planiranju dobivaju javni prijevoz, pješačke i biciklističke zone te analiza potreba stvarnih korisnika gradskog prijevoza.
Provođenjem analiza kretanja stanovnika Zagreba planira se prilagoditi vozne redove tramvaja i autobusa te dodatno proširiti biciklističke i pješačke zone, što će povećati dostupnost različitih oblika prijevoza, osobito u kontekstu urbanog razvoja i zaštite okoliša.
Pametna i energetski održiva mobilnost hrvatskih gradova
Unaprjeđenje javnog prijevoza kroz nabavu električnih autobusa i izgradnju pripadajuće infrastrukture provodi se u Zagrebu, Puli, Šibeniku i Zadru, čime ti gradovi uvode inovativne pristupe u održivoj mobilnosti te povećavaju broj električnih vozila uz potporu subvencija.
Projekt izgradnje “mikro mreža”, koji uključuje vlastitu proizvodnju obnovljive energije, baterijske spremnike te električne autobuse kao krajnje korisnike, omogućuje gradovima da postanu energetski neovisni i osiguraju dugoročnu održivost cestovnog prijevoza uz značajno smanjenje emisije ugljika.
Na lokalnoj razini digitalizacija javnih usluga, kao što pokazuje primjer Zadra, predstavlja složen i višegodišnji projekt s ciljem omogućavanja građanima da većinu administrativnih postupaka riješe elektroničkim putem, što doprinosi transparentnosti i učinkovitosti gradske uprave.
Korištenje sredstava iz fondova Europske unije daje snažan poticaj za provođenje projekata energetske tranzicije i digitalizacije, pri čemu je važno osigurati pravovremeno povlačenje dostupnih fondova radi modernizacije javnog prijevoza i infrastrukture.
Grad Split razvija vlastite projekte za postizanje energetske neovisnosti, primjerice postavljanjem solarnih panela na javne zgrade te planiranjem umjetno inteligentnih sustava, ali se suočava s izazovima stabilnog financiranja visokih troškova potrošnje energije u vođenju inovativnih centara poput AI centra.
