Projekt Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ulazi u ključnu fazu: američka kompanija AAFS predviđena je kao nositelj projekta, što bi trebalo donijeti novi pravac opskrbe plinom iz LNG terminala na Krku i smanjiti ovisnost BiH o ruskom plinu.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović naglasio je da je plinska interkonekcija strateški interes i za BiH i za Hrvate u BiH, istaknuvši kako ulazak investitora iz Sjedinjenih Američkih Država znači dodatnu sigurnost za zemlju.
Američka potpora i političke odluke u Sarajevu
Otpravnik poslova veleposlanstva SAD-a u BiH John Ginkel poručio je da se BiH “kreće prema Zapadu” te da joj je nužna jača energetska povezanost. Upozorio je da “energetske veze s Istokom nisu pouzdane”, čime je dodatno istaknuo važnost novog plinskog pravca.
Za sutra je u Sarajevu zakazana sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, na kojoj bi trebale biti usvojene izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Tim izmjenama kao nositelj projekta definira se američka kompanija AAFS, koja bi trebala dobiti koncesiju za izgradnju plinovoda, uvoz plina i upravljanje plinskim sustavom.
Ove izmjene uslijedile su nakon protivljenja hrvatskih predstavnika u BiH da taj posao obavlja javna kompanija BH-Gas iz Sarajeva, u kojoj, kako ističu, nije zaposlen nijedan Hrvat.
Tehničke mogućnosti i regionalno povezivanje
Član Uprave Plinacroa Boris Bošnjak izjavio je da Hrvatska može završiti svoj dio projekta za tri do tri i pol godine. Novi plinovod prema BiH planira se graditi tako da podržava transport vodika, biometana i CO2, što ga čini važnim i u kontekstu buduće energetske tranzicije.
Predviđeno je i potpisivanje dokumenta o plinskom povezivanju između Hrvatske i BiH na marginama Summita triju mora u Dubrovniku, uz nazočnost američkih dužnosnika. Realizacijom projekta BiH bi dobila opskrbu plinom novim pravcem iz LNG terminala na Krku, dok trenutačno plin uvozi iz Rusije preko Turskog plinskog toka.
