Stranka Reform UK mogla bi nakon svibanjskih izbora postati jedna od dobitnica na škotskoj političkoj sceni, a kritičari upozoravaju da bi to značilo snažnije vezivanje Britanije uz politiku Sjedinjenih Država i aktualne ratne operacije. U tekstu američkih autora navodi se da bi novi zastupnici Reform UK u Holyroodu predstavljali produženu ruku američkog utjecaja u središtu škotskog političkog sustava, u trenutku kada je američki konzulat u Edinburghu pred zatvaranjem zbog rezova.
Prema istom izvoru, dio birača Reform UK već izražava zabrinutost zbog posljedica takvog zbližavanja, osobito u kontekstu rata i rasta cijena energije, dok se ostale stranke optužuje da presporo i nedovoljno jasno odgovaraju na ove izazove.
Podrška ratnim operacijama i kritike protivnika
Na početku američko-izraelskog napada na Iran, čelnik Reform UK Nigel Farage pozvao je da se „skinu rukavice” i zatražio „promjenu režima” u Teheranu. Kritizirao je britansku vladu što se nije izravno uključila u sukob, poručivši da bi Britanija trebala „učiniti sve što može” kako bi podržala operaciju. Zamjenik čelnika Richard Tice izjavio je da bi stranka podržala pomoć SAD-u i Izraelu „na bilo koji način koji bi oni smatrali prikladnim”.
Ranije ove godine škotski predstavnik Reform UK Malcolm Offord nazvao je Donalda Trumpa „škotskim predsjednikom” zbog njegovih obiteljskih veza sa Škotskom te poručio da bi mu zemlja trebala „prostrti crveni tepih”. Trump je 2025. boravio u odmaralištu Turnberry, stigavši preko zračne luke Prestwick, koju američko ratno zrakoplovstvo koristi od početka rata u Iranu.
Nezadovoljstvo birača i spor odgovor drugih stranaka
Autori teksta navode da su rat i američka politika nepopularni među britanskim biračima te se pozivaju na istraživanja javnog mnijenja koja pokazuju pad potpore. Dio pristaša Reform UK, prema tim podacima, sve je kritičniji prema vezama preko Atlantika i posljedicama rata na cijene goriva i troškove života.
Istodobno se ističe da su europske zemlje, uključujući Britaniju i Škotsku, osjetljivije na poremećaje na tržištu nafte od SAD-a, koji je razvio vlastitu industriju plina iz škriljevca. Povećan uvoz američkog ukapljenog plina i rast vrijednosti američkih energetskih kompanija navode se kao primjer neravnoteže u korist američkih interesa.
U tekstu se kritizira i spor, djelomičan odgovor vlade premijera Keira Starmera te škotske vlade pod vodstvom Johna Swinneya na pitanje američke vojne prisutnosti i korištenja britanskih i škotskih baza. Zaključuje se da bi politički protivnici Reform UK, ako žele osporiti njihov program, najprije trebali otvoreno raspraviti o odnosima sa Sjedinjenim Državama, a zatim uskladiti retoriku s konkretnim potezima.
