Njemački AfD više nije stranka na političkoj margini. Na saveznim izborima u veljači 2025. osvojio je 20,8 posto glasova i udvostručio rezultat iz 2021., a najnovije nacionalne ankete u rujnu 2026. stavljaju ga između 27 i 30 posto. INSA ga sredinom rujna mjeri na 29 posto, gotovo deset bodova ispred CDU/CSU-a na 19,5 posto.
Promjena je velika i dogodila se u relativno kratkom razdoblju. CDU/CSU je na izborima 2025. osvojio 28,5 posto, a AfD 20,8 posto. Danas je njihov odnos u većini anketa obrnut. To otvara važnije pitanje od same etikete koja se lijepi AfD-u: tko su milijuni ljudi koji su promijenili politički izbor i zašto su to učinili?
Više od milijun birača CDU-a već je 2025. prešlo AfD-u
Analiza biračkih migracija ARD-a i Infratest dimapa pokazuje da AfD-ov rast nije nastao samo unutar tradicionalnog biračkog tijela radikalne desnice. Već na saveznim izborima 2025. oko 1,01 milijun ljudi koji su prethodno glasali za CDU/CSU prešlo je AfD-u.
AfD je istodobno dobio približno 720.000 nekadašnjih birača SPD-a i oko 890.000 bivših birača FDP-a. Još veći izvor rasta bili su ljudi koji prethodno uopće nisu glasali: AfD je mobilizirao oko 1,81 milijun bivših neglasača.
Kada se novi AfD birači promatraju kao udio ukupnog pozitivnog salda stranke, bivši neglasači čine 33 posto, nekadašnji birači CDU/CSU-a 19 posto, FDP-a 16 posto i SPD-a 13 posto. To pokazuje da biračko tijelo koje danas glasa za AfD nije došlo iz samo jednog političkog tabora.
Saska-Anhalt pokazala je koliko je prijelaz iz CDU-a postao velik
Trend se još jasnije vidio na izborima u Saskoj-Anhaltu početkom rujna 2026. AfD je ondje postao uvjerljivo najjača stranka, dok je CDU doživio težak pad. Infratest dimap procjenjuje da je čak 83.000 nekadašnjih birača CDU-a na tim izborima izravno prešlo AfD-u.
Istodobno je AfD mobilizirao oko 170.000 ljudi koji 2021. nisu izašli na izbore. Dakle, ni u toj pokrajini priča nije samo o preotimanju birača CDU-u: AfD uspijeva izvući na izbore velik broj ljudi koji su prethodno ostajali kod kuće.
Merzova vlada ima ozbiljan problem s povjerenjem
Rast AfD-a događa se istodobno s vrlo niskim zadovoljstvom radom savezne vlade. ARD-ov DeutschlandTrend početkom rujna pokazao je da je radom koalicije CDU/CSU-a i SPD-a zadovoljno samo 15 posto ispitanika, dok je 84 posto nezadovoljno.
Ni osobne ocjene čelnika vlade nisu dobre. Prema istom istraživanju, radom kancelara Friedricha Merza zadovoljno je 13 posto ispitanika. Reuters nakon posljednjih pokrajinskih izbora navodi da se Merz suočava s najnižim rejtingom nekog njemačkog kancelara otkad se vode usporedive evidencije.
Ekonomija i troškovi života postali su političko pitanje
Njemačka godinama prolazi kroz razdoblje slaba gospodarskog rasta, a industrija je suočena s otpuštanjima i visokim energetskim troškovima. Reuters u analizi posljednjih pokrajinskih izbora navodi da su visoki životni troškovi i gospodarska nesigurnost postali jedan od važnih razloga nezadovoljstva birača.
AfD pokušava to nezadovoljstvo povezati sa svojim političkim programom. Stranka zagovara strožu migracijsku politiku, deportaciju stranaca bez prava boravka, povratak jeftinijoj ruskoj energiji i ponovno aktiviranje plinovoda Nord Stream. Protivnici AfD-a upozoravaju na radikalne dijelove stranke i njezine stavove prema migraciji, Rusiji i europskim integracijama.
Nisu preko noći svi postali isti birači
Podaci zato ne podupiru jednostavno objašnjenje prema kojem je rast AfD-a rezultat jedne homogene skupine birača. Stranka istodobno privlači bivše neglasače, nekadašnje konzervativne birače CDU-a, dio liberala FDP-a i dio tradicionalnih birača SPD-a.
Iz samog prelaska birača ne može se zaključiti da su ti ljudi prihvatili svaki stav AfD-a niti se može iz anketa utvrditi motiv svakog pojedinog birača. Može se, međutim, zaključiti da značajan dio njih prije samo nekoliko godina nije glasao za AfD.
CDU sada gubi upravo dio birača koji bi trebao zadržati
Za Merzov CDU to predstavlja strateški problem. Stranka se prema AfD-u drži politike takozvanog vatrozida i odbija koalicijsku suradnju, ali istodobno dio vlastitog biračkog tijela prelazi upravo toj stranci. U Saskoj-Anhaltu CDU je daleko više glasova izgubio prema AfD-u nego prema bilo kojoj drugoj pojedinačnoj stranci.
Najnoviji izbori u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju dodatno su pojačali pritisak. AfD je ondje postao najjača stranka, dok je CDU ostvario svoj najlošiji rezultat na bilo kojim pokrajinskim izborima od osnutka Savezne Republike Njemačke. Reuters navodi da su birači CDU-a ponovno prelazili AfD-u, uz nezadovoljstvo gospodarstvom i troškovima života.
Rast AfD-a nije nastao u vakuumu
Njemačka politička promjena zato se ne može razumjeti samo promatranjem AfD-a. Potrebno je promatrati i stanje tradicionalnih stranaka, gospodarstvo, migracijsku politiku, energetiku, povjerenje u institucije i sposobnost savezne vlade da uvjeri građane da se njihov život poboljšava.
To ne rješava raspravu o tome kako treba politički klasificirati AfD niti opravdava njegove pojedine stavove. Ali brojke jasno pokazuju da njegov rast nije izolirana pojava. Milijuni njegovih današnjih birača prije nekoliko godina glasali su za druge stranke ili nisu glasali uopće. Upravo je pitanje zašto su promijenili ponašanje postalo jedno od najvažnijih pitanja njemačke politike.
