Inflatorni šok izazvan američkim i izraelskim napadom na Iran prijeti prekinuti oporavak svjetskog gospodarstva zbog naglog rasta cijena nafte i plina unatoč američkim obećanjima o sigurnosti prometa kroz Hormuški tjesnac.
Kristalina Georgieva, izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, upozorila je da bi trajno povećanje cijena energije za 10% tijekom godine povećalo globalnu inflaciju i usporilo gospodarski rast za 0,1 do 0,2 posto, iako je svjetsko gospodarstvo do sada pokazalo značajnu otpornost s rastom od oko 3,3 posto.
Zabrinutost zbog destabilizacije
Ekonomisti ističu da bi utjecaj rasta cijena energije mogao biti sekundaran u odnosu na moguće poremećaje na financijskim tržištima izazvane ratnim napetostima u regiji, dok sve veća geopolitička nestabilnost dodatno ugrožava globalne ekonomske prognoze.
Lord Jim O’Neill, bivši glavni ekonomist Goldman Sachsa, upozorava da rat u Iranu dolazi u vrijeme kada su globalna tržišta već pod pritiskom, a sukob bi mogao potaknuti države Zaljeva da se okrenu novim partnerima poput Kine, Indije i Brazila zbog nepouzdanosti Sjedinjenih Država.
Geopolitičke posljedice i sigurnosni rizici
Nasilje u regiji dodatno je eskaliralo raketnim i dronskim napadima Irana na ključnu infrastrukturu Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta, što prijeti destabilizacijom opskrbe i čak mogućim društvenim nemirima ako budu ugrožene desalinizacijske postrojenja važna za opskrbu pitkom vodom.
Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20% globalne proizvodnje nafte, predstavlja kritičnu točku; čak i manji poremećaji u opskrbi mogu izazvati značajne skokove cijena, a dugotrajno zatvaranje tjesnaca moglo bi podići cijene nafte do 108 dolara po barelu, što negativno utječe na inflaciju u svijetu.
Prema procjenama Oxford Economics, inflacija u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu mogla bi se povećati za pola do šest desetinki postotnog boda uslijed poskupljenja energije izazvanih sukobom.
Utjecaj na Amerikance i europsko gospodarstvo
U Sjedinjenim Državama, iako je prognoza gospodarskog rasta zadržana na 2,2%, povećanje cijena nafte već se odražava na više troškove goriva za potrošače, što dodatno opterećuje kućne budžete koji su već pod pritiskom visokih životnih troškova.
Dugoročno, problemi u lancima opskrbe i rast cijena prijete poremetiti gospodarsku stabilnost SAD-a, a politički utjecaj osjetnog povećanja troškova života već je ostao vidljiv kroz smanjenje povjerenja građana u ekonomsku situaciju.
U Ujedinjenom Kraljevstvu dizel i benzin bilježe značajan rast cijena što dodatno produbljuje brige potrošača o troškovima života, dok tri člana Europske središnje banke upozoravaju kako produljenje sukoba na Bliskom istoku može dodatno potaknuti inflaciju i usporiti gospodarski rast u eurozoni.
