Inflacija u Hrvatskoj u travnju je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, porasla na 5,8 posto, a Vlada taj skok povezuje s rastom cijena energenata izazvanim ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Premijer Andrej Plenković o tome je govorio na sjednici Vlade, istaknuvši da je riječ o vanjskom šoku koji pogađa i druge članice Europske unije.
Prema premijerovim riječima, rast cijena energije odgovoran je za gotovo polovinu travanjske inflacije. Da nije došlo do promjena u tom segmentu, tvrdi, inflacija bi bila znatno niža.
Skoro polovica inflacije dolazi od energenata
„Da se cijene energije nisu mijenjale, stopa inflacije bila bi oko tri posto. Ovdje vidimo posljedice tog vanjskog šoka i posljedice zatvaranja Hormuškog tjesnaca koje su vidljive u svim članicama Europske unije”, poručio je Plenković, pozivajući se na podatke DZS-a i analize Vlade.
Istaknuo je da ubrzanje inflacije trenutačno bilježi 16 država članica EU-a, što, prema njegovu tumačenju, potvrđuje da Hrvatska nije iznimka, nego dio šireg trenda na europskoj razini. Naglasio je kako je ključan uzrok rast cijena naftnih derivata, koji je uslijedio nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i poremećaja u opskrbi.
Premijer je izrazio očekivanje da će eventualno smirivanje sukoba te stabilizacija cijene nafte na svjetskim tržištima dovesti i do popuštanja inflatornih pritisaka u Hrvatskoj. Time bi, kaže, došlo do ublažavanja rasta troškova goriva, ali i do smanjenja pritiska na ostale cijene.
Vlada se poziva na mjere i stabilne cijene energenata
Uz objašnjenje uzroka, Plenković je izdvojio i ono što naziva ohrabrujućim pokazateljima. Prije svega riječ je o padu cijena industrijskih proizvoda te umjerenijem rastu cijena na godišnjoj razini u nekim segmentima potrošnje.
„Činjenica da na mjesečnoj razini cijene hrane i pića nisu rasle ide u prilog tome da zasad nije došlo do potpunog prelijevanja cijene goriva u sve segmente koji pridonose izračunu mjesečne stope inflacije”, rekao je premijer. Time je pokušao umiriti zabrinutost dijela javnosti da će skok cijena goriva odmah značajno podići i cijene osnovnih životnih namirnica.
Vlada kao važan zaštitni mehanizam ističe svoje dosadašnje mjere – ograničavanje cijena naftnih derivata te održavanje stabilnih cijena struje i plina. Prema riječima premijera, cijene električne energije i plina trebale bi ostati nepromijenjene do 1. listopada, što bi kućanstvima i gospodarstvu trebalo dati izvjesnu sigurnost u planiranju troškova.
„Nije moguće u potpunosti neutralizirati ovakav globalni šok, ali ćemo nastojati mjerama ublažiti što je više moguće učinke ove krize na kućanstva i pritom jamčiti sigurnost opskrbe energentima”, poručio je Plenković.
Na kraju je uputio poziv poduzetnicima i trgovcima da se suzdrže od neopravdanog povećanja cijena. „Pozivamo sve gospodarske aktere da ulože napor kako bi se rast cijena što manje prelio na građane i one gospodarske subjekte koji nisu izravno pogođeni krizom”, rekao je, naglašavajući da odgovor na inflaciju ne ovisi samo o državnim mjerama, nego i o ponašanju cijelog tržišta.”
