Hrvatski ministar obrane upozorava na ofenzivno naoružavanje Srbije i potrebu pripreme granica

Ivan Anušić, ministar obrane Republike Hrvatske, istaknuo je zabrinjavajuću retoriku susjednih zemalja koje nisu članice Europske unije ni NATO-a, posebice Srbije, koja već nekoliko godina nabavlja složene i skupe ofenzivne vojne sustave.

Srbija i Bosna i Hercegovina su jedine Hrvatske susjedne države izvan EU i NATO-a, pri čemu Beograd planira nastaviti s nabavom naoružanja koje može biti izrazito opasno u slučaju upotrebe.

Pripreme i sigurnosni izazovi

Na konferenciji o europskoj sigurnosti, Anušić je upozorio na ponovno uvođenje vojnog roka u Srbiji i povećanje vojnih kapaciteta, što se tumači kao odgovor na navodne vojne saveze protiv Srbije, uključujući suradnju Hrvatske, Albanije i Kosova.

Mnogi analitičari smatraju da je naoružavanje Srbije dio šire regionalne napetosti i pokazatelj neizvjesnosti sigurnosne situacije u jugoistočnoj Europi.

Anušić je naglasio da, premda nisu jasni motivi ovoga procesa, Hrvatska mora biti spremna braniti svoje granice i narod te ne smije se oslanjati na sigurnost trećih zemalja.

Potrebna je hitna promjena europskog pristupa obrani i sigurnosti, jer su dosadašnja ulaganja više fokusirana na civilnu infrastrukturu i gospodarstvo, a manje na obrambene kapacitete.

Europska obrana i geopolitičke lekcije

Anušić upozorava da Europa teško donosi zajedničke obrambene odluke, zbog čega je zakasnila u prilagođavanju sigurnosnih mjera, naročito u vezi s istočnim granicama EU i NATO-a koje su izložene potencijalnim prijetnjama.

Posebno je istaknuo važnost jačanja obrane zemalja poput baltičkih država, Finske, Rumunjske i Hrvatske jer se očekuje da bi one mogle biti prve mete potencijalnih agresija.

Situacija u Ukrajini smatra se ključnom lekcijom za Europu, jer je ukrajinska hrabrost i otpornost uspjela odgoditi širenje teritorijalnih prijetnji prema granicama Unije, unatoč nedostatku političke odlučnosti Europe u obrambenim pitanjima.

Na kraju, Anušić je podsjetio da se slični sigurnosni izazovi već naziru od 2014. godine, te da je današnja situacija posljedica nedovoljno promptnih reakcija i planiranja na europskoj razini.

Broj komentara (…)


Ovaj članak trenutno čita
čitatelj/a