Tasos Chatzivasileiou, grčki zamjenik ministra vanjskih poslova, izjavio je da Europska unija mora pronaći odgovarajuća sredstva za financiranje „inovativnih” rješenja za migracijske izazove, poput centara za povrat migranata izvan EU. Dodao je da bi idući dugoročni proračun Unije, o kojem su pregovori u tijeku, mogao „ponuditi rješenje za problem”.
Njegova poruka dolazi u trenutku kada Grčka i još četiri države članice EU, Austrija, Danska, Njemačka i Nizozemska, nastoje ubrzati planove za uspostavu spornih centara za povrat migranata koji nemaju pravo ostati u Uniji. Nedavna reforma migracijske politike EU, odobrena u lipnju, dopušta vladama država članica sklapanje bilateralnih sporazuma s trećim zemljama radi uspostave takvih centara na njihovu teritoriju.
Raste pritisak oko financiranja
Prema tim pravilima, države članice trebale bi u cijelosti financirati centre za povrat, a mogu ponuditi i dodatna sredstva, komercijalna partnerstva ili druge poticaje kako bi treće zemlje prihvatile takve dogovore. No, dok traju pregovori o idućem dugoročnom proračunu EU, iz Bruxellesa se sve glasnije traži da se ti troškovi također pokriju na europskoj razini.
Masovni ulazak migranata u Ceutu, španjolsku enklavu, gurnuo je to pitanje u sam vrh političke agende. Migracije pritom postaju i jedno od ključnih pitanja uoči važnih izbora u nekoliko država članica EU 2027. godine.
Skupina od pet zemalja trebala bi se ponovno sastati ove subote u Münchenu, na margini konferencije na kojoj se očekuje sudjelovanje 17 ministara nadležnih za migracije iz država članica EU i europskog povjerenika za migracije Magnusa Brunnera.
