Ljubo Jurčić ocijenio je da bi inflacija u Hrvatskoj za dva mjeseca mogla dosegnuti šest do sedam posto ako se nastavi rast cijena goriva. Ekonomist i bivši ministar gospodarstva rekao je u emisiji RTL Direkt da Vladine mjere ne mogu pokriti cijeli trošak poskupljenja dizela te da će proizvođači, kako bi sačuvali zaradu, dio troška prebaciti na potrošače.
Prema njegovu objašnjenju, opće povećanje cijena osjetit će se ako cijena dizela ostane visoka dva mjeseca. Brzina prelijevanja troškova razlikuje se po sektorima. Kod poljoprivrednika proizvodni proces traje pet do šest mjeseci, dok se kod ribara učinak može vidjeti već nakon nekoliko dana. Jurčić je naveo da je prema dosadašnjem iskustvu prosječno potrebno oko dva mjeseca da se rast cijene nafte odrazi na cijelo gospodarstvo.
Upozorio je i na stvaranje inflacijskih očekivanja, odnosno situacije u kojoj cijene podižu i oni kojima troškovi nisu porasli. Po njegovoj ocjeni, takva se pojava u ekonomiji može jasno prepoznati i procjenjivati.
Najbrži učinak na prijevoz i ribarstvo
Jurčić smatra da će se poskupljenje najprije osjetiti u prijevozu, jer prijevoznici odmah nakon rasta cijene dizela moraju pokrivati više troškove poslovanja. Ako ih ne mogu nadoknaditi kroz državne subvencije, razliku će, kaže, prenijeti na potrošače.
Dodao je da će među prvima biti pogođeni i logističari te ribari, kojima nafta čini oko 70 posto troška. Izrazio je nadu da bi se situacija mogla stabilizirati unutar mjesec dana, ali je upozorio da će cijene sigurno rasti ako se kretanje na tržištu ne zaustavi početkom listopada.
Istaknuo je i da se Hrvatska, zbog vlastite rafinerije, ne treba bojati nestašice, što smatra strateški važnim. Ipak, dodao je da će cijene rasti zbog povezanosti tržišta. Ako nafta ostane na razini od 100 do 110 dolara i zadrži se sadašnja situacija s dizelom, inflacija bi za dva mjeseca, rekao je, mogla dosegnuti 6 do 7 posto.
Ciljane potpore umjesto općih mjera
Govoreći o državnoj intervenciji, podsjetio je da je Vlada smanjila trošarine na dizel za 0,03 eura po litri, ali smatra da postoje i druge mogućnosti, poput fleksibilnog PDV-a. U izvanrednim okolnostima, kada su ugrožene energetska i prometna sigurnost zemlje, dopuštene su, rekao je, i krajnje mjere poput određivanja cijena.
Zalaže se za ciljane subvencije umjesto zaštite cijene za sve građane. Po njegovu stajalištu, pomoć bi trebalo usmjeravati prema onima s nižim primanjima i većim troškovima kućanstva, dok subvencioniranje viših dohodaka ne smatra opravdanim. Rješenje vidi u korištenju podataka iz registra stanovništva kako bi se pomoć određivala prema imovinskom statusu.
Jurčić je pritom naglasio da glavni problem nisu same cijene goriva, nego niske plaće. Naveo je podatke prema kojima je prosječna plaća u Hrvatskoj 1500 do 1600 eura, europski prosjek 3000 eura, a u Sloveniji 2500 eura. Ponovio je i da bi prosječna plaća u Hrvatskoj trebala biti znatno viša, uzimajući u obzir troškove normalnog života.
Osvrnuo se i na nova pravila prema kojima trgovci od 1. listopada moraju istaknuti sidrenu cijenu, najnižu cijenu u zadnjih 30 dana i aktualnu cijenu. Tu mjeru smatra neučinkovitom te drži da ne donosi stvaran učinak. Na kraju je ustvrdio da Hrvatska ne ispravlja pogrešne politike, a kao primjere je naveo monetarnu politiku i sustav gospodarenja otpadom.
