Donald Trump danas će na Općoj skupštini UN-a održati govor, nakon čega ga čeka iznimno gust raspored sastanaka s najmanje 11 svjetskih čelnika, pojedinačno ili u skupinama. Dan se odvija u vrijeme nestabilnosti na Bliskom istoku i rata u Ukrajini koji traje već četiri i pol godine, bez naznaka smirivanja unatoč njegovim pokušajima posredovanja.
Sadržaj Trumpova govora zasad nije poznat. U večernjim satima predviđen je i prijem za državne čelnike, gdje bi se mogao barem nakratko sastati s još desecima sudionika. Moguće su i dodatne promjene njegova današnjeg rasporeda. Jučer se u New Yorku sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Sastanci s europskim i bliskoistočnim čelnicima
Kasnije tijekom dana američki predsjednik trebao bi razgovarati s britanskim premijerom Andyjem Burnhamom, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, privremenom čelnicom Venezuele Delcy Rodriguez, danskom premijerkom Mette Frederiksen i premijerom Grenlanda Jens-Frederikom Nielsenom. Na rasporedu su i susreti s predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Omana, Bahreina, Kuvajta i Katara.
Posebnu pozornost privlači sastanak sa sedam čelnika iz Zaljeva. Prema izvornom tekstu, mnogi su zabrinuti zbog nedavnog napredovanja hutista koje podupire Iran. Navodi se da su hutisti zauzeli velika područja Jemena, napali Saudijsku Arabiju i ugrozili plovidbu kroz Bab-el-Mandeb.
Prvi Trumpov susret s Delcy Rodriguez također je među istaknutijim sastancima dana. Prema izvornom tekstu, američke snage su u siječnju privele predsjednika Nicolasa Madura i odvele ga u New York kako bi odgovarao na optužbe povezane s krijumčarenjem droge. Trumpovi saveznici tvrde da SAD s Rodriguez surađuje na otvaranju venezuelanskog naftnog sektora američkim ulaganjima.
Sporazum o američkoj prisutnosti na Grenlandu
Tijekom sastanka s dužnosnicima Danske i Grenlanda Trump bi trebao potpisati sporazum kojemu je cilj povećati američku vojnu prisutnost na Grenlandu i ograničiti prisutnost geopolitičkih protivnika. Danski i grenlandski dužnosnici, prema izvornom tekstu, očekuju da bi taj sporazum mogao zatvoriti pitanje njegovih ranijih izjava o mogućem preuzimanju otoka silom.
Dugačak popis sastanaka pokazuje da je vanjska politika u središtu njegova drugog mandata. U izvornom tekstu navodi se i da su posljednja zbivanja, osobito rat SAD-a i Izraela protiv Irana, imala snažne posljedice, uključujući rast cijena goriva u svijetu i politički pritisak uoči izbora za Kongres u studenome.
Anketa Reutersa i Ipsosa provedena jučer pokazala je da je Trumpova popularnost pala na 32 posto. Prema toj anketi, dio republikanskih birača nezadovoljan je načinom na koji se nosi s rastućim troškovima života.
