Europske vlade izražavaju nezadovoljstvo zbog pokušaja Ursule von der Leyen da se nametne kao glavna predstavnica Europske unije na međunarodnoj sceni, smatrajući da je prekoračila svoj mandat tijekom krize u Iranu.
Devetero diplomata, dužnosnika EU i europarlamentaraca kritiziralo je von der Leynin pristup vanjskoj politici, navodeći da su njene izjave u vezi s Iranom nadilazile službeni konsenzus EU-a i službene ovlasti predsjednice Europske komisije.
Nepodudaranje u vođenju vanjske politike
Tijekom krize na Bliskom istoku, Europska unija ima teškoće u usuglašavanju zajedničkog stava, dok se čini da von der Leyen preuzima ulogu koju bi trebala imati šefica diplomacije EU, Kaja Kallas, što izaziva nelagodu među državama članicama.
Von der Leyen je u prvim danima krize podržala promjenu režima u Teheranu i održala brojne telefonske razgovore s čelnicima zaljevskih zemalja, što je prema kritikama diplomatskog kruga predstavljalo djelovanje bez mandata i izvan službenog vanjskopolitičkog okvira EU-a.
Diplomati ističu da je koordinacija vanjske politike u nadležnosti Kaje Kallas, čiji je zadatak usklađivanje stavova svih 27 država članica, a unilateralne akcije von der Leyen mogu narušiti jedinstvo i vanjsku poziciju EU-a.
Nesuglasice između von der Leyen i Kallas
Visoki diplomati upozoravaju da von der Leyen iznosi stavove i stvara obveze EU bez prethodne konzultacije s državama članicama, dok Kallas ima zadaću oblikovanja zajedničkih stajališta u skladu s ugovorima EU-a i političkom procedurom.
Na konferenciji veleposlanika EU u Bruxellesu, von der Leyen i Kallas zajedno su trebale predstaviti svoje stavove, no napetosti ostaju vidljive, dok Komisija tvrdi da von der Leyen pokazuje političko vodstvo u vanjskoj politici u skladu s ugovorima EU-a.
Glasnogovornik Komisije pojašnjava da se formalni stav EU o iranskom ratu definira zajedničkim izjavama pod vodstvom Kallas, dok je von der Leyenova uloga također uključivanje u bilateralne i multilateralne inicijative poput projekta Global Gateway, usmjerenog na poticanje globalnih ulaganja.
Ursula von der Leyen postala je jedna od najutjecajnijih figura EU-a kroz vođenje niza kriznih situacija poput pandemije Covida, ruske invazije na Ukrajinu i trgovinskih sporova; premda je njezina inicijativa u nekim slučajevima bila dobrodošla, politička složenost Bliskog istoka pokazala je ograničenja takvog liderstva.
Niti jedan od njenih nedavnih javnih istupa o Bliskom istoku ne odražava službeni stav EU-a, te je prava vanjskopolitička nadležnost u rukama šefice diplomacije Kaje Kallas i država članica koje se dogovaraju o zajedničkim pozicijama.
Kritičari upozoravaju da von der Leyen nema vojna sredstva ni mandat za oblikovanje vanjske politike EU, što dovodi u pitanje što konkretnog može ponuditi zaljevskim državama pod iranskim napadima, dok su njene izjave o podršci promjeni režima u Iranu izazvale neslaganja unutar EU-a.
Dok su neke članice udaljenije od američko-izraelske politike prema Iranu, von der Leyenine izjave koje su zagovarale promjenu režima nisu odražavale potrebnu uravnoteženost niti su bile dogovorene na razini EU-a, što je izazvalo kritike i zahtjeve za preciznijim definiranjem uloge predsjednice Komisije u vanjskoj politici.
Sudjelovanje povjerenice za Mediteran, Dubravke Šuice, na inauguraciji Odbora za mir iniciranog pod vodstvom Donalda Trumpa izazvalo je posebno nezadovoljstvo u nekim državama članicama poput Francuske, koje smatraju da time Europa nije jasno izrazila svoj stav o toj kontroverznoj inicijativi.
Jean-Noël Barrot, francuski ministar vanjskih poslova, kritizirao je sudjelovanje EU u tijelu koje je povezano s američkom vanjskom politikom, dok je Kaja Kallas provodila koordinaciju u prvom redu da spriječi sudjelovanje država članica u toj inicijativi i da zadrži jedinstvo EU-a u vanjskoj politici.
Komisija je naglasila da prisutnost povjerenice Šuice ne znači službenu podršku Odboru za mir niti Europske unije, već se radi o individualnom sudjelovanju koje nije obvezujuće za zajednički vanjskopolitički stav.
