Mahmud Ahmadinedžad, bivši predsjednik Irana od 2005. do 2013., ubijen je u izraelskim zračnim napadima.
Tijekom svoje karijere, Ahmadinedžad je bio prepoznat kao radikalni konzervativac koji je otvoreno zastupao antizapadnu i protivizraelsku politiku.
Neočekivano je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, izrazio javnu podršku Ukrajini te osudio agresiju, pohvalivši ukrajinski otpor i ističući solidarnost Irana s tom nacijom.
Politički put i odnos prema svijetu
Ahmadinedžad je prekinuo 24-godišnju tradiciju svećeničke vlasti u Iranu kada je preuzeo predsjedničku funkciju.
Prije predsjedništva bio je gradonačelnik Teherana i guverner Ardabilske pokrajine, a iako je bio na čelu države, stvarnu vlast u Iranu vršio je vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei.
Za vrijeme mandata zbližio se s državama poput Rusije, Venezuele i Sirije, dok su ga kritizirale SAD i Izrael zbog njegova stava prema Iranskom nuklearnom programu.
Ahmadinedžad je isticao da je iranski nuklearni program mirnodopski i nužan za energetsku neovisnost, te je odbijao prekid obogaćivanja urana unatoč međunarodnim sankcijama i rezolucijama UN-a.
Kontroverze i unutarnja politika
Postao je poznat po izjavama koje su izazvale međunarodne kontroverze, uključujući one o potrebi raspuštanja Izraela i njegovo odbacivanje holokausta kao mita, zbog čega je optuživan za antisemitizam.
Unatoč kontroverzama, tvrdi se da su njegove izjave često bile pogrešno interpretirane, a on je isticao poštovanje prema Židovima i odvajanje svojih kritika od antisemitizma.
Na unutarnjem planu, njegova administracija je provodila mjere za racionalizaciju potrošnje plina i smanjenje kamata banaka, usmjerene na smanjenje državne potrošnje i olakšavanje financijskoj situaciji građana Irana.
