Ali Larijani, ugledni iranski politički veteran, prošle je godine ponovno zauzeo značajnu ulogu u sigurnosnoj hijerarhiji nakon što je najavljeno privremeno vodstvo zemlje uslijed smrti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u zračnom napadu.
Politička karijera i sigurnosna uloga
Kao član utjecajne klerikalne obitelji, Larijani je bio ključna figura u iranskim nuklearnim pregovorima sa SAD-om unatoč američkim sankcijama zbog njegova sudjelovanja u nasilnom gušenju prosvjeda.
U prigodama napetosti, optužio je SAD i Izrael za pokušaj razaranja Irana te je upozorio separatističke skupine na oštar odgovor, dok je u napadima ubijen i načelnik iranskog Glavnog stožera, Abdolrahim Mousavi.
U kolovozu je imenovan tajnikom Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, a tijekom karijere je održavao pragmatične odnose između različitih frakcija u iranskom političkom sustavu.
Njegova pozicija kao Hameneijevog stratega potvrdila se i diplomatskim putovanjima u Oman i Moskvu radi pregovora o nuklearnom programu i sigurnosnim pitanjima.
Izazovi nuklearnog programa i diplomacija
Larijani je prije dvadeset godina vodio Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost te se vratio na tu funkciju nakon zračnog sukoba između Irana i Izraela.
Njegov pragmatični pristup nuklearnim pregovorima izražava vjeru u mogućnost diplomatskog rješenja i pravo Irana na obogaćivanje uranija unutar miroljubivih okvira, dok je oštro kritizirao pritiske Zapada.
Iranski program se smatra isključivo civilnim, no SAD i Izrael tvrde da Iran teži razvoju nuklearnog oružja, što po Larijanijevu mišljenju nije moguće trajno spriječiti jednom kada se tehnologija usvoji.
Reakcije na unutarnje nemire
U siječnju je Larijani zbog uloge u gušenju velikih protuvladinih prosvjeda američkom administracijom sankcioniran jer je, prema ocjenama SAD-a, pozvao na nasilni odgovor na izražene zahtjeve naroda.
Unatoč razumijevanju ekonomskih razloga prosvjeda, oštro je osudio izgrednike i oružane skupine za koje tvrdi da ih potiče Izrael, razlikujući legitimne zahtjeve stanovništva od nasilnih akcija.
Utjecaj na međunarodne odnose
Tijekom svojih mandata Larijani je održavao bliske kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sudjelovao u pregovorima koji su rezultirali strateškim savezništvima, poput suradnje s Kinom kroz 25-godišnji sporazum iz 2021.
Unatoč svojim ambicijama, Larijani nije uspio postati predsjednik zbog odbijanja Vijeća čuvara da odobri njegovu kandidaturu, no njegov utjecaj ostaje snažan kroz brojne visoke dužnosti koje je obnašao.
Rođen je 1958. u iračkom Najafu u uglednoj klerikalnoj obitelji, s višestrukim članovima obitelji na visokim pozicijama, dok je njegova obiteljska povezanost dovela do posljedica i u inozemstvu, kao što je otkaz njegove kćeri na američkom sveučilištu zbog političkih kontroverzi.
