Kuba se danas suočava s dubokom gospodarskom i energetskom krizom, koju mnogi stanovnici opisuju kao težu od tzv. Specijalnog razdoblja 1990-ih, kada je propala potpora bivšeg Sovjetskog Saveza. Kriza pogađa cijeli otok, a svakodnevni život postaje sve teži zbog rasta cijena i nestašica.
Prema dostupnim podacima, Kuba uvozi do 80 posto hrane koju troši. Zbog toga se, u uvjetima gospodarskog sloma i problema s energentima, osnovne namirnice i drugi ključni proizvodi sve teže pronalaze u trgovinama. Posljedica je nagli rast cijena i dodatno opterećenje za kućne proračune.
Usporedbe s krizom 1990-ih
Mnogi Kubanci koji su proživjeli teško razdoblje nakon gubitka sovjetske potpore ističu da je sadašnja situacija još teža. Tada je zemlja ostala bez glavnog vanjskog oslonca, a danas se, uz gospodarske teškoće, suočava i s ozbiljnim energetskim problemima koji utječu na opskrbu strujom i funkcioniranje gospodarstva.
Stanovnici navode da su redovi za hranu dulji, a ponuda skromnija nego prije. Posebno su pogođene obitelji s nižim primanjima, koje teže podnose stalni rast cijena osnovnih proizvoda.
Posljedice za svakodnevni život
Duboka gospodarska i energetska kriza odražava se na sve segmente života na otoku. Nestašice i poskupljenja otežavaju planiranje i nabavu osnovnih potrepština, dok neizvjesnost oko opskrbe energijom dodatno komplicira rad poduzeća i javnih službi.
Izvještaji s terena, među njima i prilog novinarke Gabrielle Nadler, ukazuju da se stanovnici Kube suočavaju s dugotrajnim izazovima, pri čemu je pronalazak osnovnih namirnica postao svakodnevna briga velikog dijela populacije.
