Predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao je u petak novu izvršnu uredbu kojom se znatno proširuju američke sankcije protiv Kube, potvrđuju dužnosnici Bijele kuće. Uredba cilja pojedince i kompanije povezane s kubanskim državnim aparatom, dok službena Havana poručuje da je riječ o protuzakonitim mjerama zbog kojih se neće pokolebati.
Mjere su donesene nakon svrgavanja venezuelskog čelnika Nicolása Madura, a Washington ih obrazlaže željom da dodatno poveća pritisak na kubansku vladu, koju smatra ključnim sigurnosnim i političkim saveznikom prijašnjeg venezuelskog režima.
Što donosi nova uredba Bijele kuće
Prema riječima dvojice dužnosnika Bijele kuće, nova uredba omogućuje širenje sankcija na “osobe, subjekte i povezane osobe” koje podupiru sigurnosni aparat kubanske vlade ili sudjeluju u korupciji i ozbiljnim kršenjima ljudskih prava. Sankcije su usmjerene i na agente, dužnosnike te pristaše vlasti u Havani.
U dokumentu se navodi da se sankcije mogu primijeniti na “bilo koju stranu osobu” koja posluje u ključnim sektorima kubanskog gospodarstva – od energetike i obrane do metalne industrije, rudarstva, financijskih usluga i sigurnosnog sektora, kao i drugim područjima koja američka administracija procijeni kao oslonac kubanske države.
Uredba također predviđa tzv. sekundarne sankcije, odnosno kaznene mjere protiv onih koji provode ili olakšavaju transakcije s već sankcioniranim osobama ili subjektima. Time se dodatno otežava suradnja inozemnih partnera s kubanskim gospodarstvom i državnim institucijama.
Trumpova administracija u istoj uredbi implicira i sigurnosno upozorenje, optužujući kubansku vladu za suradnju s Iranom i militantnim skupinama poput Hezbollaha. Jedan dužnosnik navodi da Kuba pruža “permisivno okruženje za neprijateljske strane obavještajne, vojne i terorističke operacije manje od 100 milja od američke domovine”.
Reakcija Havane: “Jednostrane mjere” i “kolektivna kazna”
Na objavu novih sankcija reagirala je kubanska strana. Ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez izjavio je, tijekom obilježavanja Prvog svibnja, da Kuba odlučno odbacuje ove mjere.
Rodríguez ocjenjuje da je riječ o “jednostranim mjerama” koje krše Povelju Ujedinjenih naroda i imaju za cilj nametanje “kolektivne kazne protiv kubanskog naroda“. Putem društvenih mreža poručio je da SAD “nemaju nikakvo pravo” nametati mjere ni Kubi ni trećim državama ili subjektima, zaključivši: “Neće nas zastrašiti.”
Havana već godinama tvrdi da su američke sankcije glavni uzrok gospodarskih teškoća na otoku, dok Washington naglašava da su one instrument pritiska radi promjene ponašanja kubanskih vlasti, uključujući, kako navodi, ograničavanje političkih sloboda i gušenje oporbe.
Nove mjere nadovezuju se na dosadašnje korake Trumpove administracije prema Kubi. Trump je ranije izjavljivao da je kubanska vlada “blizu kolapsa” te je upozoravao da će, nakon obračuna s venezuelskim režimom, “Kuba biti sljedeća”. Istodobno su američke snage provodile operacije protiv brodova koji, prema tvrdnjama američkih vlasti, prenose drogu u blizini Venezuele, kao i akcije usmjerene na uhićenje Nicolása Madura u Caracasu.
Stav Washingtona prema Kubi već desetljećima uključuje nekoliko ključnih zahtjeva: otvaranje kubanskog državnog gospodarstva tržištu, isplatu odštete za imovinu oduzetu nakon revolucije bivšeg vođe Fidela Castra te održavanje “slobodnih i poštenih” izbora. S druge strane, kubanske vlasti ističu da njihov politički i gospodarski sustav nije predmet pregovora te da bilo kakve reforme moraju biti rezultat unutarnjih odluka, a ne vanjskog pritiska.
