Peter Magyar, izgledni budući premijer Mađarske, jasno je poručio da bez proširenja prava mađarske manjine u Ukrajini Budimpešta neće podržati daljnji napredak Kijeva prema članstvu u Europskoj uniji. Poruka je upućena nakon sastanka s novim predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom 30. travnja, a mogla bi znatno usporiti ili blokirati otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom.
Magyar time nastavlja dosadašnju politiku Budimpešte prema Ukrajini, stavljajući u središte odnosa pitanje položaja mađarske zajednice, prije svega prava na obrazovanje na mađarskom jeziku. Svoj je stav vezao uz konkretne uvjete koje Kijev mora ispuniti prije bilo kakvog daljnjeg institucionalnog približavanja EU-u.
Magyar ponovio Orbánove zahtjeve prema Ukrajini
Prema navodima izvora iz Bruxellesa, Magyar je na sastanku s Costom ponovio popis od 11 zahtjeva koje je još 2024. iznio tadašnji mađarski premijer Viktor Orbán. Riječ je o skupu uvjeta koji se gotovo u potpunosti odnose na položaj mađarske manjine u Ukrajini, osobito u području školstva i uporabe materinskoga jezika.
Magyar je naglasio da, po mišljenju Budimpešte, dosadašnji koraci Ukrajine nisu dovoljni te da mađarska strana očekuje jasne i mjerljive promjene u zakonima i praksi. Dok ne ocijeni da su prava manjine sigurna i trajno zaštićena, Mađarska neće dati suglasnost za napredovanje ukrajinskih pregovora.
Sam sastanak s Costom Magyar je javno opisao kao „koristan i konstruktivan“, no diplomatski izvori navode da atmosfera nije bila jednako pozitivna kao tijekom njegova ranijeg susreta istoga dana s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. S Costom je, uz pitanje Ukrajine, razgovarao i o europskom proračunu, konkurentnosti europskoga gospodarstva te zaključcima nedavnog neformalnog okupljanja čelnika EU-a na Cipru.
Očekivanja Bruxellesa i stav Kijeva
U institucijama EU-a i nizu država članica postojala je nada da će odlazak Orbána otvoriti prostor za brže približavanje Ukrajine. Tvrdi se da su početni kriteriji za prvu fazu pregovora već zadovoljeni te se traži da proces, koji je blokiran već dulje vrijeme, napokon krene naprijed.
Čvrst stav Pétera Magyara mogao bi zato razočarati i u Kijevu i u Bruxellesu. Ukrajinske vlasti više su puta odbacile optužbe o kršenju prava mađarske manjine, ističući da je pravni okvir već prilagođen europskim standardima te da su spremne nastaviti dijalog s Mađarskom. Prema njihovim tvrdnjama, prava manjine u području jezika i obrazovanja već su zaštićena postojećim zakonima.
S druge strane, dio članica Europske unije, predvođenih Costom, zalaže se za ubrzanje ukrajinskoga puta prema Uniji, posebno u svjetlu rata i sigurnosnih izazova na istoku Europe. Smatraju da je politički važno što prije otvoriti pregovore i osigurati Ukrajini jasnu europsku perspektivu.
Činjenica da Budimpešta i dalje uvjetuje svaki korak dodatnim garancijama za mađarsku manjinu pokazuje da se rasprava unutar EU-a neće brzo smiriti. Pitanje je kako će se uskladiti težnja većine članica za brzim otvaranjem pregovora s Ukrajinom i inzistiranje Mađarske da bez konkretnih promjena u manjinskoj politici nema daljnjeg napretka.
