Belgijska vlada, predvođena premijerom Bartom De Weverom, u Bruxellesu je najavila plan za moguće potpuno preuzimanje nacionalne nuklearne industrije. Cilj je zadržati u pogonu dio postojeće flote od sedam reaktora, uključujući one koji su već bili zatvoreni ili predviđeni za gašenje, kako bi se osigurala stabilna domaća opskrba energijom.
Vlada će razmotriti „potpuno preuzimanje” svih sedam reaktora. Istodobno se obustavlja planirano razmontiranje pet reaktora zatvorenih između 2022. i 2025. godine kako bi ostala otvorena mogućnost produljenja njihovih dozvola ili čak ponovnog pokretanja.
Država preuzima ključnu ulogu u nuklearnoj energiji
Ovaj potez pokazuje sve veću ulogu država u europskoj nuklearnoj industriji, dok se privatne kompanije povlače zbog visokih troškova i rizika. U uvjetima rasta cijena energije, potaknutih ratom u Iranu, Europska unija pojačava oslanjanje na elektrifikaciju, obnovljive izvore i nuklearnu energiju kako bi smanjila ovisnost o uvozu fosilnih goriva.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da se mora smanjiti prevelika ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima i ojačati domaća, pristupačna i čista energija, „od obnovljivih izvora do nuklearne energije, uz puno poštovanje tehnološke neutralnosti”.
Belgijski parlament već je prošle godine odustao od ranije planiranog potpunog napuštanja nuklearne energije. Prema analizi Sylvaina Cognet-Dauphina iz konzultantske kuće S&P Global, ovaj potez trebao bi pomoći vladi da do 2040. osigura oko 4 gigavata nuklearnog kapaciteta.
Skupi projekti traže državnu potporu
Cognet-Dauphin ističe da do cilja vode dva puta: izgradnja novih reaktora, što traje dugo, ili produljenje rada postojećih i ponovno pokretanje nedavno zatvorenih jedinica. No takvi projekti zahtijevaju velika ulaganja i nose znatne rizike, od gradnje i zbrinjavanja otpada do političkih odluka.
Za privatne operatore ulaganja u nuklearne objekte znače iznose od više milijardi eura, uz neizvjesne prihode na liberaliziranim tržištima električne energije. Zbog toga su, prema njegovim riječima, nužna državna jamstva ili modeli podjele rizika.
Belgijski zaokret dio je šireg europskog trenda u kojem države produljuju rad postojećih reaktora ili preispituju ranije odluke o zatvaranju. Na Nuklearnom energetskom summitu u Parizu u ožujku von der Leyen je povlačenje od nuklearne energije nazvala „strateškom pogreškom” jer je povećalo ovisnost o uvozu fosilnih goriva. Danas, kako ističe Cognet-Dauphin, gašenje nuklearnih elektrana više se ne smatra glavnim smjerom u Europi, a države poput Francuske i Poljske već imaju snažnu državnu ulogu u svojim nuklearnim programima.
