Gospodarstvo eurozone poraslo je tek 0,1 posto u prvom tromjesečju 2026., dok rat u Iranu i skok cijena energije pogoršavaju izglede rasta i podižu inflaciju. Prema preliminarnim podacima Eurostata, u odnosu na isto razdoblje 2025. sezonski prilagođeni BDP veći je za 0,8 posto.
Napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran početkom ožujka narušio je povjerenje poduzeća i kućanstava te podigao cijene nafte i plina, što mijenja gospodarsku putanju eurozone.
Slab rast, rastući troškovi energije
Rast je bio slabiji od očekivanih 0,2 posto. U Francuskoj je BDP ostao nepromijenjen u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je najveće gospodarstvo, Njemačka, poraslo 0,3 posto, bolje od očekivanja analitičara. Rast u Italiji i Španjolskoj usporio je manje od prognoza.
Rat i skok cijena energije natjerali su njemačku vladu da prepolovi prognozu rasta za ovu godinu, na samo 0,5 posto. Međunarodni monetarni fond snizio je prognozu rasta eurozone za 2026. na 1,1 posto, uz upozorenje da kombinacija viših cijena i slabije aktivnosti gura regiju prema okruženju nalik stagflaciji.
Inflacija je u porastu: ukupna stopa u travnju dosegnula je 3,0 posto, potaknuta skupljom energijom. Temeljna inflacija, bez cijena energije i hrane, blago je pala na 2,1 posto, ali su cijene u odnosu na ožujak porasle 0,9 posto.
ECB između inflacije i recesije
Pokazatelji upućuju na daljnje pogoršanje. Kompozitni indeks menadžera nabave S&P Globala za eurozonu u travnju je ponovno pao u zonu kontrakcije nakon 15 mjeseci rasta, uz snažan rast ulaznih i izlaznih cijena. Ankete potrošača Europske središnje banke i Europske komisije pokazuju nagli skok inflacijskih očekivanja.
ECB pokušava naći ravnotežu između suzbijanja inflacije i izbjegavanja dubljeg usporavanja podizanjem kamatnih stopa. Anketa o kreditiranju banaka pokazuje da banke već pooštravaju uvjete i dižu svoje kamatne stope, što otežava pristup kreditima gospodarstvu.
Tržišta očekuju da će ECB zadržati politiku nepromijenjenom na sastanku danas, ali su već uračunala povećanje kamata u lipnju, uz još dva do kraja godine. Neki ekonomisti upozoravaju da bi središnja banka mogla pretjerati u reakciji na šok ponude koji ne može izravno otkloniti, podsjećajući na iskustvo nakon invazije Rusije na Ukrajinu i inflacijski val koji je tada uslijedio.
Jean-François Robin iz Natixisa upozorava da je polazište sada drukčije: rast je već slab, a nezaposlenost raste u sve tri najveće ekonomije eurozone.
