Hrvatska je u travnju zabilježila snažan rast potrošačkih cijena, s godišnjom stopom inflacije od 5,8 posto, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Time je, prema podacima Eurostata, među članicama Europske unije lošija jedino od Bugarske, koja ima inflaciju od 6,2 posto.
Riječ je o najvišoj stopi rasta cijena u Hrvatskoj od listopada 2023., a glavni razlog skoka su znatno više cijene energije, koje na godišnjoj razini rastu dvoznamenkastim stopama.
Najviša inflacija od listopada 2023.
DZS navodi da je u travnju 2026. inflacija u odnosu na travanj 2025. iznosila 5,8 posto, dok su u usporedbi s ožujkom 2026. cijene porasle za 1,5 posto.
Time se nastavlja uzlazni trend vidljiv od početka godine. Nakon što je u prosincu 2025. inflacija iznosila 3,3 posto, u siječnju 2026. porasla je na 3,4 posto, u veljači na 3,8 posto, a u ožujku na 4,8 posto. Travanj je donio dodatno ubrzanje rasta cijena.
Posljednji put inflacija na ovoj razini zabilježena je u listopadu 2023., što pokazuje da se pritisci na cijene ponovno pojačavaju nakon razdoblja blažeg rasta.
Energija poskupjela 17,5 posto, usluge 8,2 posto
Na godišnjoj razini, dominantan doprinos rastu inflacije ima energija, čije su cijene u travnju bile više za čak 17,5 posto u odnosu na isti mjesec lani. To uključuje energente za kućanstva i goriva, koji se izravno odražavaju na troškove života i poslovanja.
Znatno su poskupjele i usluge, s rastom cijena od 8,2 posto u godinu dana. S druge strane, kategorija hrana, piće i duhan bilježi blaži rast od 3,5 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale za 0,6 posto.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na ožujak, cijene energije porasle su za 4,9 posto, industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 1,7 posto, a usluga za 1,2 posto. Cijene hrane, pića i duhana u prosjeku su ostale na istoj razini.
Takva struktura rasta cijena pokazuje da se glavnina inflacijskog pritiska trenutačno koncentrira na energiju i usluge, dok dio robe široke potrošnje, posebno neprehrambeni proizvodi, bilježi smirivanje ili čak blagi pad cijena.
Gledano kroz harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji omogućuje usporedbu među članicama EU-a, u Hrvatskoj su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u travnju 2026. bile više za 5,4 posto nego u travnju 2025., te za 1,4 posto u odnosu na ožujak 2026.
Prema istim podacima Eurostata, najvišu stopu inflacije u travnju u Europskoj uniji imala je Bugarska sa 6,2 posto, dok je Hrvatska druga s 5,4 posto prema HICP-u. To je iznad prosjeka europodručja i EU-a, gdje se inflacija već mjesecima postupno smiruje.
Državni zavod za statistiku najavio je da će konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za travanj 2026. biti objavljeni 15. svibnja. Tada će biti poznat i detaljniji prikaz po proizvodima i uslugama, što će dodatno rasvijetliti gdje su pritisci na kućne proračune građana najveći.
