Ujedinjeno Kraljevstvo ulazi u povijesnu demografsku prekretnicu: od sredine 2026. godine broj umrlih svake će godine trajno nadmašivati broj rođenih. Pokazuju to najnovije službene projekcije stanovništva koje je objavio Office for National Statistics (ONS), a riječ je o prvom takvom razdoblju u modernoj povijesti te države.
Prema podacima, sredina 2025. bit će posljednje razdoblje u kojem će se roditi nešto više ljudi nego što će ih umrijeti. Nakon toga prirodna promjena stanovništva postaje trajno negativna, a razlika između broja rođenih i umrlih postupno će se povećavati.
Prirodni pad, rast zahvaljujući migraciji
U razdoblju od sredine 2024. do sredine 2034. ONS očekuje oko 6,40 milijuna rođenih i 6,85 milijuna umrlih. To znači prirodni manjak od približno 450.000 osoba u deset godina. Bez međunarodnog useljavanja, ukupni bi se broj stanovnika već smanjivao.
Unatoč negativnoj prirodnoj promjeni, stanovništvo Ujedinjenog Kraljevstva i dalje bi trebalo rasti – s 69,3 milijuna sredinom 2024. na 71,0 milijun do sredine 2034., što je porast od oko 2,5 posto. Gotovo cijeli taj rast rezultat je neto migracije.
ONS u istom razdoblju predviđa 7,28 milijuna dugoročnih useljenika i 5,10 milijuna odseljenih, što znači da će useljavanje premašiti iseljavanje za oko 2,2 milijuna ljudi. Prema sadašnjim pretpostavkama, broj stanovnika trebao bi dosegnuti vrhunac od oko 72,4 milijuna sredinom 2054., nakon čega se očekuje blagi pad u sljedećim desetljećima.
Starenje stanovništva i pritisak na sustave
Demografska promjena posljedica je dvaju dugoročnih trendova. S jedne strane, fertilitet je trajnije pao na razinu od oko 1,4 djeteta po ženi, znatno ispod stope potrebne za prostu zamjenu generacija, koja iznosi oko 2,1. S druge strane, poslijeratna generacija rođena u razdoblju baby booma sada ulazi u dobne skupine s većom smrtnošću.
Prema projekcijama, broj osoba starijih od 65 godina do sredine 2034. porast će za oko 15 posto, dok bi broj mlađih od 16 godina trebao pasti za oko 13 posto. To znači manje budućih radnika, poreznih obveznika i roditelja te istodobno više umirovljenika i starijih pacijenata.
Takav omjer generacija otvara pitanja održivosti mirovinskog sustava, opterećenja za NHS i druge javne službe, kao i buduće politike rada. Stručne analize već upozoravaju da bi trajno negativan prirodni prirast mogao dovesti do potrebe za višim porezima, duljim radnim vijekom ili trajno visokim useljavanjem kako bi se zadržala gospodarska dinamika i osiguralo financiranje javnih rashoda.
Istodobno, brojke stavljaju u fokus i širu raspravu o modelu razvoja države koja se sve više oslanja na useljavanje kako bi nadoknadila manjak domaćeg stanovništva radne i reproduktivne dobi.
ONS naglašava da je riječ o projekcijama, a ne čvrstim prognozama. Izračuni se temelje na sadašnjim pretpostavkama o smrtnosti, fertilitetu i dugoročnom neto useljavanju od oko 340.000 osoba godišnje. Stvarni razvoj, navode, ovisit će o budućim političkim odlukama, gospodarskim kretanjima te mogućnostima da se dugoročni pad fertiliteta zaustavi ili barem ublaži.
Slične demografske poteškoće bilježe i druge europske države. Primjerice, Francuska već izvještava o najnižoj stopi rađanja od završetka Drugog svjetskog rata, uz rast broja samačkih kućanstava, što dodatno potvrđuje da se Europa u cjelini suočava s ozbiljnim demografskim izazovom.
