Andrej Plenković najavio je u srijedu da je Hrvatska zainteresirana za proširenje nuklearnih kapaciteta, osobito u Nuklearnoj elektrani Krško, te da je o tome već obaviještena Ljubljana. Izjavu je dao u Dubrovniku, dan nakon što su Hrvatska i Sjedinjene Američke Države potpisale zajedničku izjavu o suradnji na području civilne uporabe nuklearne energije u sklopu skupa Inicijative triju mora.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je da je cilj do 2030. povećati udio nuklearne energije u hrvatskom energetskom miksu s današnjih oko 16 na najmanje 30 posto.
Suradnja sa SAD-om i uloga Krškog
Na poslovni forum uz samit stigli su i predstavnici američke tvrtke Westinghouse, koja je gradila nuklearnu elektranu u Krškom i sada Hrvatskoj nudi novu tehnologiju. „Mi smo tu otvorili prostor suradnje”, rekao je Plenković, ističući da se žele stvoriti preduvjeti za daljnju suradnju.
Hrvatska danas oko 16 posto električne energije dobiva iz Krškog, elektrane udaljene 36 kilometara od Zagreba, u zajedničkom slovensko-hrvatskom vlasništvu. Premijer je naveo da je sadašnji radni vijek elektrane predviđen do 2043., ali da stručnjaci smatraju kako se, uz dobro održavanje, može produljiti do 2063. godine.
Nuklearna energija i iskustva drugih država
Plenković je ustvrdio da u javnosti postoji širok konsenzus o dobrobitima nuklearne energije koja ne ostavlja ugljični otisak te da nema zazora prema tom izvoru energije. Kao primjer naveo je države poput Belgije i Njemačke, koje su nakon nesreće u Fukušimi odustale od nuklearnih elektrana, a danas, kako je rekao, „u pol glasa” priznaju da je to bila pogreška jer su imale siguran izvor i jeftiniju struju.
Na panelu Inicijative triju mora govorio je i predsjednik Litve Gitanas Nauseda. Podsjetio je da je njegova zemlja 2009. zatvorila nuklearnu elektranu Ignalina, što je bio uvjet Europske komisije za ulazak u EU, te da je 2012. većinom glasova na referendumu odbijena gradnja nove. Litva danas, prema njegovim riječima, iz obnovljivih izvora pokriva oko 70 posto potreba, ali se suočava s „velikim deficitom električne energije” i problemom stabilnosti opskrbe.
