Europski parlament u Bruxellesu usvojio je prijedlog dugoročnog proračuna Europske unije za razdoblje 2028.–2034. u iznosu većem od 2 bilijuna eura, dok se Njemačka i skupina fiskalno opreznih država snažno protive takvom povećanju. Rasprava se vodi o tome koliko novca EU treba i tko će ga platiti.
Zastupnici traže povećanje prijedloga Europske komisije za oko 200 milijardi eura, dodatna sredstva za pojedine programe te uvođenje novih, zajedničkih poreza na velike digitalne tvrtke, internetske kockarnice i kriptoindustriju. Cilj je, tvrde u Parlamentu, odgovoriti na izazove poput obrane i konkurentnosti bez stalnog traženja većih uplata od država članica.
Berlin i saveznici traže manji proračun
Komisija je predložila okvir od 1,8 bilijuna eura za poljoprivredu, industrijski razvoj i pomoć siromašnijim regijama, uz oko 165 milijardi eura za otplatu zajedničkog duga nastalog u postcovid oporavku. Parlament želi proračun iznad 2 bilijuna eura (bez rate duga), dok Njemačka, Nizozemska i druge štedljive zemlje poručuju da je i postojeći prijedlog prevelik.
Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da se u trenutku kada gotovo sve članice provode strogu štednju ne uklapa „masovno povećanje“ proračuna EU-a. Fiskalno konzervativne vlade upozoravaju da bi veći proračun značio trajnije obveze za porezne obveznike te traže učinkovitije korištenje postojećih sredstava.
Nove pristojbe i odgoda otplate duga
Parlament, uz potporu država poput Poljske, Španjolske i Italije, zagovara model „vlastitih izvora“ – EU poreza koji bi izravno punili proračun. Zastupnici tvrde da bi se tako stvorio prostor za veće rashode bez povećanja nacionalnih doprinosa. Dio prijedloga Komisije o novim porezima na duhan, elektronički otpad, ugljik i dobit poduzeća zasad nije dobio širu potporu vlada.
Na summitu na Cipru čelnici su zatražili da se razmotri i odgoda otplate oko 165 milijardi eura zajedničkog duga, što podupiru Francuska i Španjolska, dok se Njemačka tome protivi. Očekuje se da će ključni pregovori kulminirati na summitu u prosincu 2026., kada bi čelnici država trebali pokušati postići konačan dogovor.
