Projekt Pantheon AI, zamišljen da izazove efekt oduševljenja i nevjerice, kod dobrog dijela javnosti od samog je početka proizveo upravo suprotan učinak – nepovjerenje i skepsu. Razloga za to je više, ali prvi i najuočljiviji tiče se ljudi koji stoje iza projekta. U središtu priče pojavljuje se američki investitor Ryan Rich, praktički nepoznat javnosti, bez vidljivog iskustva u projektima ovakvih razmjera, zbog čega ga dio kritičara već uspoređuje s karikaturalnim likom „bogatog nigerijskog princa“ iz poznatih e-mail prijevara. Uz njega je i Jako Andabak, poduzetnik iz turističkog sektora, čija je povezanost s umjetnom inteligencijom i visokom tehnologijom otprilike na razini na kojoj je povezanost Željka Keruma s neurokirurgijom. Sve to dodatno podcrtavaju brojke koje prate projekt – od procijenjene potrošnje od oko 1 gigavata električne energije do investicije od čak 50 milijardi eura – koje mnogima zvuče više kao pretjerivanje nego kao realan plan.
Tko stoji iza projekta
Sastav tima dodatno produbljuje sumnju. Osim Ryana Richa i Jake Andabaka, u projektu se spominje i Mislav Crnogorac, bivši zaposlenik AWS-a, što je zasad jedina izravna poveznica s velikim tehnološkim sustavima. No jedan takav profil teško može nadomjestiti izostanak ozbiljnih institucionalnih partnera. U projektima vrijednim 50 milijardi eura uobičajeno sudjeluju globalne korporacije poput Amazona, Googlea ili Microsofta, dok ovdje takvih imena nema, što dodatno otvara pitanje stvarne operativne sposobnosti projekta.
Ono što je još zanimljivo u cijeloj priči je da iza cijelog projekta stoji tvrtka Pantheon Atlas LLC, osnovana prije samo 4 mjeseca u Delawareu, poznatoj poreznoj oazi u SAD-u.
Pedeset milijardi eura bez pokrića
Financijska konstrukcija ostaje potpuno nejasna. Iznos od 50 milijardi eura svrstava Pantheon AI među najveća europska infrastrukturna ulaganja, no nema konkretnih informacija o investitorima, dinamici ulaganja ili modelu financiranja. Takvi projekti inače uključuju detaljno razrađene faze i potvrđene izvore kapitala, dok se ovdje sve svodi na okvirne najave. Bez jasnih odgovora, brojka od 50 milijardi eura djeluje više kao ambiciozna projekcija nego kao osigurano financiranje.
Gigavat struje kojega nema
Energetski zahtjevi dodatno naglašavaju problem. Procijenjena potrošnja od oko 1 gigavata znači da bi projekt trošio više električne energije nego što proizvodi NE Krško, čiji kapacitet iznosi manje od 700 megavata. To implicira potrebu za potpuno novim energetskim izvorima ili značajnim proširenjem postojeće mreže. S obzirom na to da izgradnja takve infrastrukture traje najmanje 5 do 10 godina, postavlja se pitanje kako bi projekt uopće mogao funkcionirati u najavljenim rokovima.
Tri godine za nemoguće
Planirani rok realizacije od 3 godine dodatno narušava vjerodostojnost projekta. U praksi, izgradnja velikih podatkovnih centara traje između 5 i 10 godina, dok ključna oprema, poput transformatora, već sada ima rokove isporuke dulje od 6 godina. Istodobno, vodeće tvrtke u industriji imaju unaprijed popunjene kapacitete za projekte, što dodatno smanjuje vjerojatnost da bi jedan novi igrač mogao toliko ubrzati proces.
AI kao etiketa, a ne strategija
U cijeloj priči umjetna inteligencija koristi se kao središnji pojam, ali bez jasne poslovne logike. AI infrastruktura zahtijeva pristup najnaprednijim GPU-ovima, koji su već unaprijed rezervirani kod proizvođača poput Nvidije. Paralelno, tehnološki divovi poput Googlea, Microsofta i Mete razvijaju vlastite čipove i zatvorene sustave. U takvom okruženju ostaje nejasno tko bi bio klijent Pantheona AI i na kojem bi tržištu taj projekt mogao konkurirati.
Deset tisuća radnih mjesta ili pedeset?
Jedan od glavnih aduta projekta je najava otvaranja 3.500 radnih mjesta, no ta se brojka teško uklapa u realnost industrije. Moderni podatkovni centri visoko su automatizirani i za operativni rad zahtijevaju relativno mali broj ljudi. Procjene govore o oko 50 zaposlenih za održavanje takvog sustava, što je drastično manje od najavljenih brojki i dodatno dovodi u pitanje vjerodostojnost projekcije.
Veliki projekt, mali lokalni učinak
Čak i u slučaju realizacije, koristi za lokalnu zajednicu ostaju upitne. Podatkovni centri troše ogromne količine energije i resursa, dok zapošljavaju relativno malo ljudi. U nekim se scenarijima spominje tek nekoliko desetaka do stotinjak radnih mjesta, uz potencijalno povećanje pritiska na energetsku mrežu i okoliš. Takav omjer ulaganja i koristi dodatno pojačava skepsu dijela javnosti.
Pantheon AI nije problematičan zbog ambicije, već zbog nedostatka konkretnih temelja. Kada se uzmu u obzir nepoznati investitori, brojke od 50 milijardi eura, energetski zahtjevi od 1 gigavata, rok od 3 godine i obećanja o 10.000 radnih mjesta, dobiva se slika projekta koji zasad funkcionira više kao ideja nego kao izvediv plan.
Dok se ta pitanja ne razjasne, Pantheon AI ostat će primjer kako grandiozne tehnološke najave mogu vrlo brzo naići na zid realnosti.
