Posljedice sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s Iranom uzrokuju velike poremećaje na svjetskim tržištima nafte, čija je cijena prvi put od 2022. premašila 100 dolara po barelu.
Cijena brent sirove nafte dosegnula je vrhunac od 119,50 dolara po barelu na azijsko-pacifičkim tržištima, a nakon toga je djelomično pala zahvaljujući najavama razmatranja koordiniranog puštanja nafte iz strateških rezervi od strane zemalja skupine G7 radi stabilizacije tržišta.
Danas su cijene nafte pale ispod 90 dolara po barelu nakon signala američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi sukob mogao uskoro završiti, ali zbog njegovih kontradiktornih izjava tržišta ostaju vrlo osjetljiva na svaku vijest.
Unatoč današnjem padu, cijene nafte znatno su više nego prije mjesec dana, a ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi produljenje sukoba moglo dovesti do još većih poremećaja u opskrbi i rastu troškova energije.
Hormuški tjesnac kao strateški ključ
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana uzrokuje značajno smanjenje svjetske opskrbe naftom, budući da se kroz njega dnevno transportira oko 15 milijuna barela nafte, što je otprilike 20 posto globalne proizvodnje.
Poremećaji u transportu i oštećenja naftnih postrojenja u regiji doveli su do smanjenja proizvodnje u nekim ključnim zemljama proizvođačima poput Saudijske Arabije, Bahreina, Iraka, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Čvrsta pozicija tvrdolinijaških vođa u Iranu, potvrđena imenovanjem Mojtabe Hamneija za nasljednika vrhovnog vođe, dodatno povećava neizvjesnost i nestabilnost na tržištima nafte.
Ekonomski i geopolitički utjecaji sukoba
Stručnjak za energetiku Igor Grozdanić upozorava da će tržište moći podnijeti kratkotrajni sukob, no ako traje duže od šest tjedana, prijete ozbiljni problemi u opskrbi energentima i rast cijena goriva, plina i električne energije.
Azijske ekonomije, osobito Japan, već aktiviraju krizne planove zbog moguće blokade Hormuškog tjesnaca, dok u ovom sukobu nisu ugroženi samo Iran, već i druge zaljevske zemlje, a Rusija je u poziciji da se ekstra profitira kao pouzdan dobavljač za azijska tržišta.
Bivši čelnik naftnog odjela Međunarodne agencije za energiju Neil Atkinson smatra da zatvaranje Hormuškog tjesnaca predstavlja neviđenu energentsku krizu, što može izazvati jedan od najdramatičnijih skokova cijena nafte u novijoj povijesti.
Stručnjaci povlače paralelu s naftnom krizom iz 1970-ih godina, kada je energetska nesigurnost i embargo uzrokovao trostruki rast cijena sirove nafte te dugotrajne gospodarske posljedice širom svijeta.
Porast cijena goriva i rizik stagflacije
Poskupljenje sirove nafte već se odražava u rastu cijena benzina i dizela, što je dovelo do uvođenja regulacija maloprodajnih cijena goriva u Hrvatskoj i značajnih porasta na globalnim tržištima, uključujući SAD i Njemačku.
Europa, ovisna o uvozu nafte i plina, bilježi drastičan rast cijena prirodnog plina koji dodatno opterećuje energetski sektor i gospodarstvo regije.
Ekonomisti ističu da dugotrajni rast cijena energije može potaknuti stagflaciju, stanje u kojem se istodobno povećava inflacija i usporava ili nastaje pad gospodarskog rasta, što predstavlja veliki izazov za monetarnu politiku i ekonomsku stabilnost.
Prema prognozama, visoki troškovi energije mogli bi ubrzati inflaciju u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i eurozoni, dok bi cijene nafte izravno utjecale na troškove prijevoza, proizvodnje i poljoprivrede.
Glavni ekonomist u BetaSharesu David Bassanese upozorava da bi produženje sukoba na Bliskom istoku moglo uzrokovati pojavu stagflacije već u prvoj polovici godine, ograničavajući mogućnosti središnjih banaka za ublažavanje ekonomskih posljedica.
Prognoze i mogući razvoj situacije
Goldman Sachs i australski Westpac predviđaju daljnji rast cijena nafte, s mogućnošću dosezanja 145, odnosno 185 dolara po barelu u slučaju produljenja poremećaja na nekoliko mjeseci.
Igor Grozdanić poziva na smirenost i naglašava da je trenutna situacija složena, ali može se kontrolirati, posebno ako sukob brzo završi, što bi omogućilo povratak cijena na razinu od oko 80 dolara po barelu.
Grozdanić također ukazuje na šire probleme koji proizlaze iz energetske krize, uključujući utjecaj na cijenu prirodnog plina i poljoprivrednu proizvodnju, te potencijalne teškoće za turistički sektor u regiji, što sve zajedno povećava rizik od ozbiljnih gospodarskih poremećaja posebno u Mediteranu.
Zaključno, dugotrajni sukob na Bliskom istoku i blokada ključnih transportnih ruta prijete uzrokovanjem globalne energetske krize koja bi mogla imati dugoročne posljedice na svjetsku ekonomiju.
