Globalni vojni izdaci u 2025. godini porasli su za 2,9 posto i dosegnuli 2,89 bilijuna dolara, unatoč padu potrošnje u Sjedinjenim Državama od 7,5 posto. Prema izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), objavljenom u ponedjeljak, ključni je razlog američkog pada odluka predsjednika Donalda Trumpa da zaustavi novu financijsku vojnu pomoć Ukrajini.
Udio vojnih izdataka u globalnom BDP-u dosegnuo je 2,5 posto, što je najviša razina od 2009. godine. SIPRI procjenjuje da će se, zbog niza aktualnih kriza i dugoročnih planova mnogih država, rast potrošnje nastaviti i nakon 2026. godine.
Tri najveće sile troše više od polovice svjetskog iznosa
Tri države s najvećim vojnim izdacima – SAD, Kina i Rusija – zajedno troše 1,48 bilijuna dolara, odnosno 51 posto globalnih izdvajanja. Američka vojna potrošnja u 2025. pala je na 954 milijarde dolara, ponajprije zato što nije odobrena nova financijska pomoć Ukrajini, nakon što je u prethodne tri godine za tu zemlju izdvojeno ukupno 127 milijardi dolara.
SIPRI ipak očekuje da će pad američkih rashoda biti kratkotrajan. Potrošnja koju je odobrio američki Kongres za 2026. godinu prelazi 1 bilijun dolara, a prema projekcijama mogla bi narasti i do 1,5 bilijuna dolara u 2027. godini.
Europa bilježi snažan rast, Bliski istok smanjuje troškove
Najveći doprinos rastu globalne potrošnje dolazi iz Europe, gdje su vojni izdaci porasli za 14 posto, na 864 milijarde dolara. Izdvajanja za obranu u Rusiji i Ukrajini nastavila su rasti u četvrtoj godini rata, dok je povećanje potrošnje europskih članica NATO-a dovelo do najvećeg godišnjeg rasta u srednjoj i zapadnoj Europi od završetka Hladnog rata.
Suprotan trend bilježe neke države na Bliskom istoku. Potrošnja Izraela pala je za 4,9 posto, na 48,3 milijarde dolara, kako se rat u Gazi završavao 2025. godine. Izdvajanja za obranu u Iranu smanjena su drugu godinu zaredom, za 5,6 posto, na 7,4 milijarde dolara.
