Novo istraživanje irskih znanstvenika pokazuje da i kava s kofeinom i kava bez kofeina mogu utjecati na mozak i crijeva putem crijevnog mikrobioma. Studija je provedena na Sveučilištu College Cork u Irskoj, a objavljena je u časopisu Nature Communications.
Znanstvenici su 27. travnja 2026. objavili da kava, neovisno o kofeinu, putem crijevne flore može oblikovati raspoloženje, smanjiti upale i utjecati na rad mozga.
Kako je provedeno istraživanje
U istraživanju je sudjelovao 31 redoviti konzument kave, koji piju tri do pet šalica dnevno, te kontrolna skupina od 31 osobe koje ne piju kavu. Na početku su obje skupine bile ujednačene s obzirom na tjelesnu aktivnost, kvalitetu sna i pokazatelje mentalnog zdravlja.
Kod osoba koje piju kavu zabilježeni su posebni imunosni markeri u krvi i specifični sojevi crijevnih mikroba. Kako bi se izolirao učinak kave, ta se skupina suzdržavala od konzumacije dva tjedna, a zatim je uslijedila slijepa trotjedna intervencija: 16 ispitanika pilo je kavu s kofeinom, a 15 beskofeinsku kavu.
Rezultati su pokazali da su obje vrste kave izazvale značajne promjene u mikrobiomu. Prema autorima, obje su smanjile stres, depresiju, impulzivnost i upale, a istodobno poboljšale raspoloženje i kognitivno funkcioniranje.
Različiti učinci kave s kofeinom i bez kofeina
Kava s kofeinom bila je posebno povezana s boljom pozornošću i smanjenom tjeskobom, dok je beskofeinska kava jedinstveno pridonijela poboljšanju pamćenja, tjelesne aktivnosti i sna.
Mikrobiolog John Cryan, jedan od autora studije, ističe da je kava „više od samoga kofeina“ te da djeluje na crijevne mikrobe, metabolizam i emocionalno blagostanje. Autori ipak naglašavaju da je teško dokazati izravnu uzročno-posljedičnu vezu, jer mehanizmi komunikacije između crijeva i mozga još nisu potpuno razjašnjeni.
Zaključuju da njihovi nalazi otvaraju put budućim istraživanjima koja bi mogla iskoristiti ove interakcije za potencijalne zdravstvene intervencije te naglašavaju važnost razumijevanja višestrukih učinaka kave na ljudsku fiziologiju.
