Europska unija usvojila je svoj 20. paket sankcija protiv Rusije, ponovno proširujući mjere na veći broj kineskih i drugih stranih tvrtki, što je izazvalo brzu i oštru reakciju Kine. Peking tvrdi da takav pristup ne približava rješenje ukrajinskoj krizi i protivi se eksteritorijalnoj primjeni prava.
Novi paket, formalno odobren u četvrtak u Bruxellesu, cilja ruske energetski, financijski i trgovinski sektor te tvrtke iz trećih zemalja za koje EU smatra da pomažu rusku vojsku. Istodobno, nakon dvadeset krugova sankcija i dalje nema političkog rješenja rata u Ukrajini, što u Kini otvara pitanje učinkovitosti takve strategije.
Kineski odgovor: kontrola izvoza i pravni alat protiv „duge ruke“
Kinesko Ministarstvo trgovine ubrzo nakon objave nove liste EU-a stavilo je sedam europskih subjekata na svoj popis entiteta pod kontrolom izvoza. Stranim organizacijama i pojedincima zabranjen je prijenos i pružanje proizvoda dvojne namjene kineskog podrijetla tim entitetima, a sve postojeće aktivnosti moraju se odmah zaustaviti.
Peking poručuje da time štiti svoju nacionalnu sigurnost i međunarodne obveze u području neširenja osjetljivih tehnologija. Kina pritom naglašava da se sporovi trebaju rješavati u okviru Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava, a ne jednostranim širenjem domaćih propisa izvan vlastitog teritorija.
Rizik „de-riskinga“ koji vodi prema „decouplingu“
Dok EU službeno govori o smanjivanju rizika, a ne o razdvajanju od Kine, svako novo uvođenje sankcija kineskim tvrtkama, upozorava Peking, objektivno gura odnose prema gospodarskom udaljavanju. Kao posljednji primjer navodi se sporazum EU-a i Sjedinjenih Američkih Država o koordinaciji opskrbe ključnim mineralima, u kojem se Kina vidi kao potencijalna meta.
Kina ističe kako istodobno nije moguće tražiti kineska ulaganja, stabilne lance opskrbe i brži rast, a u isto vrijeme koristiti sankcije u političke svrhe. U pitanju su, smatra Peking, i interesi same Europe, koja već plaća visoku cijenu rata, a sve teže dolazi do odlučujuće uloge za pregovaračkim stolom.
Kina naglašava da zagovara primirje, dijalog i političko rješenje sukoba u Ukrajini te podsjeća da se ratovi u pravilu završavaju pregovorima, a ne beskrajnim proširivanjem restriktivnih mjera.
