Broj zahtjeva za azil u Europskoj uniji u prvom tromjesečju pao je za 18 posto, a Njemačka više nije prva članica po broju podnesenih zahtjeva. To je važan signal da se, barem privremeno, usporava val migracija koji godinama opterećuje europske sustave socijalne skrbi i sigurnosti.
Pad zahtjeva i promjena strukture tražitelja azila
Na razini cijele EU-a zabilježen je osjetan pad ukupnog broja zahtjeva za azil. Najveći broj podnositelja sada dolazi iz Venezuele (21.542), Afganistana (21.402) i Bangladeša (9.738). Istodobno, broj zahtjeva koje podnose državljani Sirije znatno je smanjen.
Od 2015. godine u Njemačkoj je više od 900.000 Sirijaca podnijelo zahtjev za azil. Taj podatak pokazuje koliko je dugogodišnji pritisak na njemački sustav bio snažan, ali i koliko je važno da se migracije konačno stave pod kontrolu, umjesto da se potiču neselektivne politike otvorenih vrata koje su pridonijele današnjim teškoćama europskog gospodarstva.
Merzova vlada i suzbijanje neregularne migracije
Vlada Friedricha Merza nakon dolaska na vlast, prije nešto manje od godinu dana, jasno je istaknula da joj je jedan od glavnih ciljeva smanjenje neregularne migracije. To znači strožu kontrolu granica, jasnija pravila i ograničavanje zlouporaba azilnog sustava.
Takav pristup, koji uključuje čvrstu zaštitu granica i razlikovanje stvarnih izbjeglica od ekonomskih migranata, dugoročno je jedini održiv. Azil se traži na službenim graničnim prijelazima, a ne kroz neregularne rute. Današnja Europska unija, opterećena birokracijom i slabim vodstvom, teško prati te promjene, ali pojedine države pokazuju da je moguće smanjiti pritisak ako postoji politička volja.
