Nakon velikog prosvjeda u Zagrebu, sukob između ministra Radovana Fuchsa, sindikata i poslodavaca dodatno se zaoštrio. Ministar tvrdi da su plaće u prosvjeti od 2016. porasle oko 100 posto i da prosvjetari „krivo računaju“, dok sindikati poručuju da se stvarni život ne mjeri tablicama, nego platnim listama i računima.
Prosvjetari: Platne liste ne lažu
Sanja Šprem, predsjednica Matice sindikata, istaknula je da svaki zaposlenik jasno vidi svoju plaću: „Svaki zaposlenik primi svoju platnu listu, tako da ne može krivo izračunati svoju plaću jer vidi svoju plaću na platnoj listi.“ Po njezinu mišljenju, prosvjed je bio „itekako opravdan“ i vrijeme je da građani Hrvatske jasnije iskažu nezadovoljstvo.
Dodatno je odjeknula Fuchsova izjava da bi mogao živjeti s oko 1400 eura bez dodatnih prihoda. Sindikati i dio prosvjetara upozoravaju da je upravo to stvarnost velikog broja zaposlenih u sustavu te da se do viših primanja dolazi tek nakon dugogodišnjeg rada, što mnoge mlade odvraća od ulaska u školstvo.
Poslodavci: Državna potrošnja gura inflaciju i guši plaće
S druge strane, poslodavci upozoravaju na teret koji nosi privatni sektor. Dopredsjednik UGP-a Bruno Samardžić navodi da za željenih 2000 eura neto plaće poslodavac mora izdvojiti gotovo 4000 eura bruto. U posljednje četiri godine, kaže, prosječna plaća porasla je oko 40 posto, ali su davanja na plaće skočila oko 70 posto.
Kao rješenje predlaže podizanje neoporezivog dijela plaće i smanjenje državne potrošnje, uz napomenu da se tako mogu povećati plaće bez dodatnog poticanja inflacije. „U svim udžbenicima piše da je glavni generator inflacije državna potrošnja“, poručuje Samardžić.
Usporedba s Europskom unijom dodatno otkriva zaostatak: prosječna cijena sata rada u EU-u iznosi oko 35 eura, dok je u Hrvatskoj 18,4 eura. Dok se ministar hvali postotcima rasta, i prosvjetari i poslodavci podsjećaju da se iza tih brojki krije preskupa i neučinkovita država, a realni standard građana i dalje ozbiljno zaostaje.
