Neven Vidaković o ratnom utjecaju na financijska tržišta i europsku ekonomiju

Neven Vidaković, ekonomist, komentirao je utjecaj rata na Bliskom istoku na globalna financijska tržišta u HTV-ovoj emisiji “Studio 4”.

Tržišta se trenutno ponašaju prema očekivanjima i odgovorima koje Amerikanci nazivaju “playbook”, pri čemu su burze nakon početnog pada brzo ostvarile oporavak na temelju poznatog pravila “kupuj kad je krv na ulicama”.

Investitori su ubrzo shvatili ozbiljnost sukoba pa su tržišta ponovno pala te se sada kreću u stalnim oscilacijama, što pokazuje neizvjesnost i povećanu volatilnost globalnih financijskih tokova.

Važnost tržišta obveznica za procjenu trajanja sukoba

Pad cijene zlata nakon početnog rasta svjedoči o tržišnoj logici “kupi glasinu, prodaj činjenicu”, dok je za razumijevanje vremenskog okvira sukoba ključno promatrati tržište obveznica koje reflektira fiskalne i inflacijske rizike bolje od cijena energenata.

Kamatne stope u SAD-u, Europi i Japanu dosegle su visoke razine, što ukazuje na povećani financijski rizik, a rat će prema procjeni završiti ako se američki burzovni indeksi spuste deset posto, cijena nafte dulje ostane iznad 85 dolara ili ako dođe do značajnog rasta kamatnih stopa na njemačke i američke obveznice.

Takvi uvjeti mogu izazvati fiskalnu nestabilnost i poskupjeti novac, što će dodatno otežati gospodarsku stabilnost velikih ekonomija poput SAD-a i Europe.

Krhkost tržišta obveznica i fiskalni izazovi

Trgovci obveznicama pokazuju nervozu jer njihovo tržište signalizira moguće fiskalne i inflacijske probleme uslijed rata, a trenutačni visoki proračunski deficiti u SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj dodatno pogoršavaju situaciju.

Povećanje kamatnih stopa značilo bi skuplji javni dug za države, pa dugotrajan sukob nije povoljan za gospodarstva Zapada koja se oslanjaju na dugoročne financijske instrumente.

Priroda sukoba razlikuje se tako da je Iran istovremeno u ekonomskom i političkom konfliktu s namjerom Zapada da promijeni režim, dok su zapadne zemlje pod pritiskom financijskih i gospodarskih posljedica koje bi rat mogao donijeti.

Političke i gospodarske implikacije sukoba

Procjena je da bi iranski režim mogao izdržati mjesecima unatoč pritiscima, dok bi zapadne ekonomije značajno teže podnijele dugotrajan financijski stres uzrokovan ratom, što američki predsjednik Donald Trump pokušava ublažiti porukom o vremenski ograničenom šoku.

Potencijalna blokada Hormuškog tjesnaca ne bi kratkoročno trebala izazvati ozbiljan manjak nafte ili plina jer postoje alternativni izvori, uključujući američku i rusku opskrbu, dok je Europa najizloženija zbog velike ovisnosti o uvozu plina.

Trenutni rast cijena goriva nije posljedica stvarnog nedostatka jer se još prerađuje nafta kupljena po nižim cijenama, a nagli trendovi u cijenama derivata mogu nastati samo ako rast cijena nafte potraje dulje vrijeme.

Špekulacije na energetskim tržištima dodatno komplikuju situaciju, a ključ utjecaja na ekonomiju imaju trgovci obveznicama jer njihove odluke oblikuju cijenu novca i realne gospodarske uvjete na globalnoj razini.

Europa je u osjetljivoj situaciji zbog ovisnosti o plinu i snažnog porasta cijena na evropskim tržištima, dok su energetski uvjeti u SAD-u stabilniji i cijene plina znatno niže.

Izazovi europskog političkog vodstva u krizi

Rat na Bliskom istoku dolazi kao dodatni udarac Europi koja je već pogođena posljedicama sukoba u Ukrajini, a produljenje sukoba prijeti ozbiljnim ekonomskim posljedicama za vodeće europske zemlje.

Kritike su upućene na račun europskog političkog vodstva koje pokazuje slabost i izostanak učinkovitih postupaka u krizama, pri čemu prevladavaju političke igre nad državništvom i odgovornim odlučivanjem.

Takav pristup stvara dodatne teškoće u usklađivanju politika i odgovora na izazove što može dodatno ugroziti stabilnost i gospodarski oporavak Europe u uvjetima koji zahtijevaju odlučnost i jedinstvo.