Arapske države Perzijskog zaljeva razmatraju mogućnost preispitivanja svojih ulaganja u inozemstvu radi ublažavanja financijskog pritiska uzrokovanog ratom između SAD-a i Irana, što bi moglo utjecati na njihove proračune i gospodarstva.
Financijski pritisak i preispitivanje investicija
Tri od četiri najveće gospodarske sile u zaljevu – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar – zajednički razmatraju preispitivanje svojih financijskih obveza i investicija, uključujući sportske sponzorstva i postojeće ugovore, zbog povećanog ekonomskog pritiska rata.
Zaljevske države vrše internu reviziju ugovora kako bi utvrdile mogućnost aktiviranja klauzula o višoj sili, što bi im omogućilo smanjenje financijskih obveza u slučaju nepredvidivih okolnosti kao što je rat.
Povećanje troškova i smanjenje prihoda
Rat je doveo do pada prihoda od energetskog sektora, turizma i zrakoplovstva u zaljevskim državama, dok su istovremeno značajno porasli izdaci za obranu, što dodatno opterećuje njihove proračune i potiče na oprez pri daljnjim ulaganjima.
Zaljevske države upravljaju najvećim državnim investicijskim fondovima i prošle su godine najavile ulaganja od stotina milijardi dolara u Sjedinjene Države, ali sada postoji zabrinutost da bi rat mogao utjecati na realizaciju tih planova.
Geopolitički utjecaji i diplomatski pritisci
Bilo kakve promjene u investicijskoj politici upravljane od zaljevskih država mogle bi pojačati pritisak na američkog predsjednika da pronađe diplomatsko rješenje sukoba s Iranom, jer su naftom bogate zemlje regije izravno pogođene tim sukobom.
Rat je gotovo potpuno zaustavio pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, koji je ključan za globalnu trgovinu naftom i plinom, a energetsku infrastrukturu u regiji pogodili su brojni napadi, uključujući udar na katarsko LNG postrojenje i saudijske rafinerije.
Iran je u okviru sukoba izveo napade na američke vojne baze, veleposlanstva, zračne luke i druge ciljeve u regiji, što je poremetilo i zračni promet te ugrozilo turizam.
Zaljevske su države ranije apelirale na Bijelu kuću da izbjegne vojni sukob i potraži mirno rješenje, no unatoč tomu one snose najveći teret iranskog odgovora.
Javna kritika i ekonomske dileme
Istaknuti poduzetnik iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Khalaf al-Habtoor, javno je kritizirao američkog predsjednika zbog uvođenja zaljevskih država u rat s Iranom, izražavajući zabrinutost zbog kolateralne štete i pitanja o svrsi uloženih milijardi dolara u mirovne inicijative.
Poduzetnik je naglasio da su arapske države ulagale znatna sredstva za stabilnost i razvoj, a danas imaju pravo postaviti pitanje o sudbini tih ulaganja u kontekstu sukoba koji prijeti sigurnosti regije.
