Davor Štern, bivši ministar gospodarstva i energetski stručnjak, upozorava da će se aktualna kriza uzrokovana napadima SAD-a i Izraela na Iran itekako odužiti, a posljedice će biti dugoročne i složene.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca i napadi na infrastrukturu za preradu nafte i plina značajno smanjuju dostupnost energenata, što dovodi do nestašica i rasta cijena derivata na svjetskom tržištu.
Utjecaj na globalno tržište energenata
Unatoč najavama zemalja OPEC-a o povećanju proizvodnje, taj će porast teško nadoknaditi gubitke na tržištu, jer je značajan dio Bliskoistočne nafte i plina tradicionalno išao na Daleki istok, gdje sada dolazi do promjena u dobavljačima i posljedično povećanja cijena.
Europe bi moglo uskoro nedostajati posebno ukapljenog prirodnog plina (LNG), a u slučaju dugotrajnog dugoročnog poremećaja na tržištu, Zapad će biti primoran ponovno preispitati svoje odnose s Rusijom te potražiti mirno rješenje sukoba između Rusije i Ukrajine.
Rastuća inflacija i skupe cijene derivata zahtijevat će europske zemlje i Hrvatsku da prilagode svoje strategije i razmatraju novi energetski pravac, kako bi izbjegle ekonomsku katastrofu.
Kriza Europske unije i geopolitičke implikacije
Štern smatra da Europska unija trenutno gubi svoj smisao i da je toliko podijeljena da joj je opstanak ugrožen, što dodatno otežava usklađenu politiku i zajedničke akcije među državama članicama.
Kritizira političko vodstvo u Bruxellesu zbog neefikasnosti, te naglašava da ne postoji jasna diplomatska strategija, dok su unutarnji sukobi između zemalja poput Mađarske i Slovačke dodatni teret za jedinstvo Unije.
Osobito ističe pogrešku hrvatskog premijera Andrija Plenkovića koji je otvoreno podržao Ukrajinu i prekinuo odnose s Rusijom, što bi, prema Šternu, moglo dovesti Hrvatsku do ovisnosti o Ruskoj energiji u budućnosti.
Prema njegovom mišljenju, Hrvatska i ostatak Europe moraju razmotriti promjenu svoje energetske politike te hitno reagirati na globalne krize kako bi izbjegli ozbiljnije posljedice.
