Tijekom pravoslavnog Uskrsa privremeno primirje između Ukrajine i Rusije pretvorilo se u novi izvor napetosti. Obje strane tvrde da je zabilježeno na tisuće kršenja prekida vatre, iako je dogovor trebao donijeti barem kratak predah u petoj godini rata.
Primirje je dogovoreno nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin prihvatio prijedlog predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog o uskrsnom prekidu vatre. Prema dogovoru, borbe su trebale stati na 32 sata, od 16:00 po moskovskom vremenu u subotu do kraja dana u nedjelju.
Ukrajina prijavljuje više od dvije tisuće kršenja
Glavni stožer ukrajinske vojske objavio je da je do 7:00 sati 12. travnja zabilježeno 2.299 kršenja primirja. Prema njihovim podacima, radilo se o 28 neprijateljskih jurišnih akcija, 479 topničkih i drugih granatiranja, 747 napada jurišnih dronova te 1.045 udara dronova tipa FPV.
Istodobno je ukrajinska strana naglasila da tijekom tog razdoblja nije bilo raketnih napada, udara vođenim zračnim bombama niti napada dronovima tipa Shahed. Ipak, broj prijavljenih incidenata pokazuje da se borbene aktivnosti nisu uistinu zaustavile.
Moskva uzvraća vlastitim optužbama
Ministarstvo obrane Rusije optužilo je Kijev za gotovo 2.000 kršenja. Prema njihovim navodima, između 16:00 sati 12. travnja po moskovskom vremenu i 8:00 sati istog dana zabilježeno je ukupno 1.971 kršenje prekida vatre od strane ukrajinskih snaga, o čemu je izvijestila agencija TASS.
Suprotstavljene brojke i optužbe dviju strana pokazuju koliko je krhko svako privremeno primirje u ovom sukobu. Iako je cilj uskrsnog dogovora bio omogućiti vjernicima mirnije obilježavanje blagdana, ratna se stvarnost na terenu pokazala jačom od političkih i vjerskih apela.
