U Maliju se danas odvijaju dvije paralelne pobune: jedna koju vode džihadističke skupine s ciljem uspostave kalifata i druga u kojoj tuareški pobunjenici traže autonomiju. Prema ocjeni stručnjaka Ulfa Laessinga iz Regionalnog programa za Sahel pri Zakladi Konrad Adenauer, situacija je kulminirala padom grada Kidala i iznenadnim koordiniranim ofenzivama na više područja zemlje, što je dovelo do dramatične promjene odnosa snaga.
Rusija popunila prazninu nakon Francuske
Laessing ističe da svjedočimo potpunom raspadu šireg geopolitičkog eksperimenta u Maliju. Nakon povlačenja Francuske, u sigurnosni vakuum ušla je Rusija, obećavajući stabilnost kroz uporabu sile. Umjesto toga, oslanjanje na ruske plaćenike i, kako se navodi, plitko razumijevanje lokalnih prilika ubrzali su slom već ionako krhke suradnje između vlasti i vanjskih aktera.
Prema tim procjenama, malijska vojska i njezini saveznici istodobno su suočeni s tuareškim separatistima i džihadističkim militantima, što dodatno opterećuje njihove kapacitete i otežava uspostavu trajne sigurnosti.
Pad Kidala i napadi kao prekretnica
Pad strateški važnog grada Kidala te iznenadne, koordinirane ofenzive oružanih skupina pokazuju, prema Laessingu, da je došlo do dramatičnog pomaka u ravnoteži snaga u korist pobunjenika. Napadi su pogodili i sjever zemlje i područja oko glavnog grada Bamaka, što se tumači kao ozbiljan udarac za malijsku vladu.
U takvim okolnostima, razlika između ciljeva dviju pobuna – uspostava kalifata s jedne strane i traženje autonomije s druge – dodatno komplicira političko rješenje. Dok se vlasti u Bamaku pozivaju na očuvanje teritorijalnog integriteta i sigurnosti građana, oružane skupine nastoje iskoristiti slabosti države i promijenjenu međunarodnu prisutnost u svoju korist.
