Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ušle su u novu fazu nakon što je, unatoč krhkom primirju, proces pregovora o trajnom sporazumu praktički zastao. Do zastoja je došlo proteklog vikenda, kada je Donald Trump otkazao posjet svojih izaslanika Pakistanu, dok je Teheran poručio da neće pristati na „nametnute pregovore” pod prijetnjama i pomorskom blokadom.
Zaustavljeni pregovori i spor oko nuklearnog programa
Planirani susret u Islamabadu trebao je biti nova runda posrednih razgovora o okončanju rata koji je počeo 28. veljače američko-izraelskim bombardiranjem Irana. Trump je na Floridi novinarima rekao da je posjet posebnog izaslanika Stevea Witkoffa i zeta Jareda Kushnera otkazan jer bi put bio preskup za, kako je ocijenio, nedovoljno dobru iransku ponudu.
Trump je poručio da je uvjet Washingtona jasan: Iran „ne može imati nuklearno oružje” i bez toga „nema razloga za sastanak”. S druge strane, Teheran odbija odustati od svog nuklearnog programa i obogaćivanja urana, tvrdeći da je riječ isključivo o mirnodopskim svrhama.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi optužio je SAD da su „pretjeranim zahtjevima” onemogućile napredak prethodne runde pregovora. Istodobno, Iran preko posrednika iz Pakistana šalje pisane poruke s vlastitim „crvenim linijama”, uključujući pitanja nuklearnog programa i kontrole Tjesnaca Hormuz.
Blokada Hormuza, globalne posljedice i nastavak diplomacije
Od početka ožujka Iran je praktično zatvorio Tjesnac Hormuz, kroz koji je prije rata prolazila petina svjetske nafte i plina. Nakon početka primirja 8. travnja, Washington je uveo pomorsku blokadu iranskih luka i brodova. Posljedica je poremećaj globalne opskrbe energentima i rast cijena, zbog čega mnoge države traže alternativne izvore i uvode mjere štednje.
Unatoč prekidu izravnih kontakata, primirje se uglavnom poštuje, a posredna diplomacija traje. Araghchi je posljednjih dana posjetio Pakistan, Oman i Rusiju, ističući potrebu konzultacija o razvoju rata i aktualnoj situaciji. Stručnjaci upozoravaju da zastoj ne znači i kraj diplomacije te da su ovakvi zastoji česti u dugotrajnim pregovaračkim procesima.
Analitičari navode da ni Teheran ni Washington trenutačno ne žele povratak u otvoreni rat: Iran treba vrijeme za oporavak nakon pretrpljene štete, dok je Trump pod snažnim unutarnjopolitičkim pritiskom zbog nepopularnosti rata i rasta cijena goriva u SAD-u.
