Novi ravnatelj izraelske obavještajne službe Mossad bit će Netanyahuov bliski suradnik Roman Gofman, čovjek koji je u internim konzultacijama procjenjivao da bi rat s Iranom mogao dovesti do brzog sloma tamošnjeg režima. Nakon više od 40 dana rata ta se procjena nije ostvarila, a iransko se vodstvo održalo na vlasti.
Gofman, koji trenutačno obnaša dužnost vojnog tajnika premijera Benjamina Netanyahua, u planiranjima je tvrdio da se režim u Teheranu može srušiti, stav koji je dijelio i sam Mossad. I njegov prethodnik David Barnea smatrao je da bi rat mogao dovesti do pada Islamske Republike.
Rat s Iranom i neispunjena očekivanja
Prema izraelskim sigurnosnim izvorima, Barnea je imao ključnu savjetodavnu ulogu uoči američko-izraelskog udara na Iran 28. veljače, kojim je rat započeo. Ideja je bila da atentati na iranske čelnike i niz obavještajnih operacija potaknu prosvjede i pobunu koja bi srušila režim. Jedan izvor navodi da je „stav Mossada bio da je promjena režima vjerojatan ishod i da je oni mogu ostvariti“, no ta se očekivanja nisu ispunila.
U početnom valu napada ubijen je vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei, a američko-izraelski udari teško su pogodili vojnu i državnu infrastrukturu. Ipak, u Teheranu nije došlo do značajnijih političkih promjena; novi vrhovni vođa, njegov sin, smatra se još tvrđim i bližim Revolucionarnoj gardi.
Barnea je u prvom javnom istupu od početka rata poručio da je izraelska misija u Iranu „nepotpuna“ i da će biti ostvarena tek kada ekstremni režim bude zamijenjen.
Gofmanov uspon, kritike i kontroverze
Roman Gofman, rođen u Bjelorusiji i doseljen u Izrael s 14 godina, proveo je više od tri desetljeća u oklopnim postrojbama IDF-a. Teško je ranjen 7. listopada 2023., tijekom napada militanata predvođenih Hamasom, a nakon oporavka postao je Netanyahuov glavni vojni savjetnik, uključen u ključne odluke vezane uz Iran, Libanon, Gazu i Siriju. Kao govornik ruskog jezika, služi i kao glavna veza s Kremljom.
Premijer ga je za čelo Mossada odabrao u prosincu, preskočivši kandidate iz same službe, što je uobičajeno, ali ne i pravilo. Obrambeni analitičar Amir Oren tvrdi da Gofman ima malo ili nimalo iskustva u specijaliziranim obavještajnim vještinama te da je izabran prije svega zbog lojalnosti premijeru. Dio vojnih i sigurnosnih profesionalaca smatra da takva imenovanja više služe političkim interesima Netanyahua nego sigurnosti Izraela.
Proces imenovanja dodatno je usporila afera iz 2022., kada je, kao zapovjednik regionalne divizije IDF-a, navodno koristio maloljetnika za objavu osjetljivih podataka u online operaciji utjecaja. Mladić je kasnije uhićen i optužen za objavu povjerljivih informacija, no optužnica je odbačena nakon što je utvrđeno da je djelovao uz odobrenje. Prema navodima, Gofman je tvrdio da nije znao za njegovu dob i da je naložio objavu samo neklasificiranih podataka.
