Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH u rekordno kratkom roku odobrili su sporazum o projektu Južne interkonekcije, novog plinovoda kojim bi Bosna i Hercegovina dobila pristup terminalu za ukapljeni plin na Krku. Time bi se zemlja postupno oslobodila sadašnje potpune ovisnosti o plinu iz Rusije.
Američki pritisak i uklanjanje zapreka
Prema navodima medija u BiH, brzina kojom je postupak proveden tumači se kao posljedica pritiska američke administracije. Dnevni avaz piše da je američka strana najprije ukinula sankcije dužnosnicima iz Republike Srpske, vjerojatno kako bi se spriječile blokade na državnoj razini, a zatim privela bošnjačke i hrvatske predstavnike za stol kako bi se uklonile zapreke za realizaciju projekta.
List zaključuje da administracija predsjednika Donalda Trumpa nema strpljenja za politička nadmudrivanja u BiH te da je izravno sugerirala rješenje koje otvara put američkom koncesionaru, nakon što se domaći političari nisu mogli dogovoriti koja bi domaća tvrtka gradila plinovod.
Koncesija i zakonske izmjene
Tvrtka AAFS Infrastructure and Energy trebala bi osigurati financijsku konstrukciju za realizaciju projekta, a zauzvrat bi dobila koncesiju na eksploataciju u razdoblju od najmanje 30 godina. To je regulirano izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji koje je u ožujku usvojio parlament Federacije BiH.
Mediji ističu kako je riječ o važnom i složenom postupku koji je, za razliku od brojnih drugih obveza na putu prema EU-u, dovršen neuobičajeno brzo, ponajprije zbog geopolitičke važnosti energetskog povezivanja i sigurnijeg opskrbnog pravca za BiH.
