Rat između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana brzo je eskalirao i već je zahvatio šire područje Bliskog istoka, uključujući Libanon i Cipar, dok su poremećaji u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac narušili sigurnost regije.
Postoje ozbiljni izgledi da će sukob eskalirati, ugrožavajući ne samo vojne ciljeve nego i civilne infrastrukture u arapskim zaljevskim državama.
Prijetnje jakim udarima i civilnim posljedicama
SAD najavljuju mogući “veliki udar” na Iran, što će vjerojatno rezultirati povećanim civilnim žrtvama i dodatnim tenzijama u regiji.
Ova najava ukazuje na to da sukob može prerasti u dugotrajni i intenzivniji rat s ozbiljnim humanitarnim posljedicama.
Opskrba vodom kao strateški cilj
Iran bi mogao namjerno ciljati postrojenja za desalinizaciju vode na arapskoj strani Perzijskog zaljeva, čime bi ugrozio vitalnu opskrbu pitkom vodom u području s izrazito visokim temperaturama.
Takvi napadi na vodnu infrastrukturu predstavljaju posebno opasnu prijetnju jer bi mogli pokrenuti krizu ljudskih prava i povećati nestabilnost u regiji.
Nafta, plin i ponovno aktiviranje prošlih sukoba
Iran bi mogao napadati i naftna i plinska postrojenja u Zaljevu, slično masovnom dronskom napadu iz 2019. na postrojenja saudijskog Aramca, koji je tada prepolovio izvoz saudijske nafte.
Takvi napadi imaju potencijal uzrokovati velike poremećaje na globalnim tržištima energije i dodatno destabilizirati svjetsku ekonomiju.
Kibernetički napadi kao novi front sukoba
Postoji mogućnost vala kibernetičkih napada iranske provenijencije, usmjerenih ne samo na susjedne zemlje već i na globalne saveznike SAD-a, što dodatno komplicira sigurnosnu situaciju.
Upozorenja britanske vlade kompanijama da budu oprezne naglašavaju koliko su kibernetičke prijetnje postale sastavni dio suvremenih sukoba.
